IV.

Illyr. Pobiscese ſebbe ſa tughje sjedbe.

Propter alienam sementem fringilli concertarunt.

Semen tritici, et fringilli .

Fringilli in agro seminari triticum
Plures videbant; cumque defessus sator
Paulum in virenti consedisset gramine,
Haud longe eosdem de sibi jacta modo
Semente graviter litigantes audiit.
Sic coepit unus: ad sinistram portio
Quaecumque cecidit seminis, mea haec erit.
Tua ut sit, alter rettulit animosior,
Haud patiar, ipso nostra si lis debeat
Cruore dirimi. Vae! minax hic intonat,
Si sparsa media quae fuere in area,
Vestrum quis ausit adtigisse semina.
Dum prorsus igitur inter hos disconvenit,
Contentioque gliscit usque atrocior
Se turba rostris invicem inimicis ferit;
Granoque nullo devorato seminis
Alterna cuncti concidunt per vulnera.
De rebus aliqui dum rixam alienis serunt,
Res in perniciem saepe verterunt suas.

Priciza IV.

Pr. Pobiscesce ſebe ſa tughje sjedbe.

Sjeme ſcita, i ſebe.

Varh poglja prostrana ſebe siat ſcito

Vidjesce Segljana kad djello svarsci to,

I umoran na travi sjede ſelenoj tu,

Na rjeci uho stavi tih ptizâ, i ova cju,

Dase one gljuto karaju ſa sjeme 5

Od sebe prosuto. Parva poce, ſa me

Sve sjeme ima bit, kê na ljevu pade:

Al ti tû dopustit, tacjoj velit stade

Druga hrabrenia, nechju stvar nikada,

Da martva s' toga ja ſnam ostat nesklada.

Tescko, kadbi od vas teghla kâ ù sjeme,

Prjeti ovako ù glas, trechja druſieme,

Ù srjedi kojeje. Cimse neugaghjaju,

Rasmjerje i vechjeje, etose udaraju

Nemillo kgljunima, i beſ ſarno kusiti 15

Sve leſcjat na tlima martveje viditi.

Sa tughje kad posle njekise srjecisce.

Sebi istim sctete ſle cesto doradisce.

Pripov. IV.

Pobisceſe Sebbe sa tughje Sjedbe.

Siemme od Sgitta i Bitcavzi.

Bitcavazzaâ mnosctvo ugledda

Sjatti sgitto po Livaddi;

Cîm umorran Sjallaz sjedda,

Ciuje kôse drusgba inadi.

Jedan recce: koigod pade 5

Od sjemmena lievom Dijo,

Mojchie bitti: nechie ikade

Velli hudi drugh nemijo;

Nechiu, recce, pritaerpjetti

Da tvoj budde, josc da snobih 10

Kaervim inad ti dospjetti,

Maertav ostat josc da immobih.

Ako kigod smjonbi bijo

Po sred Gumna tegnut sgitto,

Sgivot svojbi dovaerscjo 15

Prjeti drughi sillovvitto.

Nu meghiu – gnîm svak – cjas gorri

Nemir pocne, bjeſ, sgiallosti;

Cîm drugoga jedan morri

Smaertnijem rannâm beſ millosti 20

Beſ jednoga saerna isjesti

Pun nemira, tughe i glada,

Gnekki od ranne, gneki od bjesti

Sred Livadde Maertav padda.

"Docîm drughi tvorri Smechiu 25

Sa stvar tughju vechie – krati,

Nesna tusgian sctettu vechiu

Da sam sebbi budde immatti."