Priciza IV.

Pr. Kogn ſcedan mutne vode ne-ghleda.

Kogn, i Tovar divgli.

Isctuchi od ſceghje iſmucen kogn ljeti,

Bili vode scto ghdje mogo okom naſreti

Iſa kako bj ſaman mjestia vele on

Mimoiscjo sapiehan, naghjeju napokon.

Potokmuje dade, s' visokih ki hridi 5

Tocise; on tade dotarcja ghdi vidi

Da leghla biasce, i naghlo pie gnu,

ſasve da vidjasce kalomje smuchjenu.

Divj ki po srechi tù Oso nahodise,

I ſceghju tarpechi ceka dok sbistrise, 10

Smjescjanu videchi ghdi on kalom piasce

Temuse cjudechi ovamo vegljasce

Scto mutnu piesc ti? Dasi josc hotio

Ne vele cekati, bilbise napio,

Bistre, kao s' vrila: komu kogn, tômie 15

Vjerovati sila, al trjebi ſnatie,

Da kada goruchja ſceghja mori mene,

Ne marim iskat ja, jel voda bistra, al ne.

Vi chjutjenja kis[...]oputna tako,

Proch onom scto [..]potreba, svakako 20

Cekajte, da cistu [...]ghladnu ti

Daj jescju i necistu, gnemuchje ugoditi.

Pripov. IV.

Kogn sgedan Mutne vodde neghledda.

Kogn, i Osò.

Ljettnoga pun truda, da sgeghiu sagasi

Taerciasce kogn svudda Hladjennaz da passi:

Rjekaſe niſ Hridi viſoke cîm slije

Pohlepno gnu slîdi, da vodde popije:

Sctò Voda ghnuſnaje, sctò kalo gnu smuti, 5

Vesselo saerkaje, Protivnoſt ni chjuti.

Osose cjuddio kad kogna tuj viddi,

Tu voddu da pijo, ter gnemmu bessîddi:

Daſ hottjo taerpitti do mallo poslije,

Moghossi popitti te vodde bistrije. 10

Istina jest, Bracce, kogn gnemmu govorri,

Da menne tot – jacce sad sgeghja nemorri,

Viboste sa dosti rasbludni Tovarri,

Te tlacci ludosti kogn sa to nemari.

"Kad gladom Nesrichia dosadi Cjovjku, 15

Svakkaje gnêm Pichia korisna sa vjku.“