XXI.

Illyr. Tovjernariza najposledgni gradd.

Herilis vini venditrix postrema grando.

Herilis vini venditrix.

A tauriformi quae figura Tauridis (*)
Adepta nomen pervetustum est insula
Ferax Cecropiae sic olivae dicitur,
Ut una, quoties copiose reddidit
Ager, onerare plura navigia queat
Oleo, quo Etrusca baccha vix melius ferat:
Vineta at alio praevalebant tempore,
Quae rariora sunt modo. Heic cultissimam
Cuidam Patricio, prima cum vix germina
Palmes aperiret, verberavit vineam
Infesta grando; pars ab ictu ast altera
Illaesa mansit, quippe quae semotior.
Hanc quo parari coeperat vindemia
Die procella perstrepente grandine
Percussit alia: siquid ergo in vitibus
Sanum supererat sustulere; et dolium
Unum, alterumve vix replevit, qui cadis
Bis mille nuper se putabat divitem.
Id vini in urbem deferendum sedulo
Curavit omne, villicaeque ut distrahat
Dedit; sed illa, fraude dum mala sibi
Studet lucrari, vinum aqua sic nequiter
Corrupit, ipsa plebis imae ut guttura
Bibere renuerint flaccidum, totumque hero
Aes, quod recepset inde, deperiverit.
Iteratae ob icutm grandinis quidam ut vicem
Ejus dolebat, grando et alia, hic ait, mihi
Adhuc supervenit scelerosa venditrix.
Cui multum iniqua sors ademit, haud semel
Hominum cupiditas, quod restabat, abstulit. (*) Tauris insula, nunc Giupana dicta, una ex tribus Elaphitis Rhacusio quindecim milliariis distans, quae amoenitate et foecunditate caeteras praecellit.

Priciza XXI.

Pr. Tovjernariza najposledgni gradd.

Gospareva vina Prodavaliza.

Scipan, koja stari naſvasce Tauridom,

Bika erju nadari prilikom narav tom,

Tac plodan slavise Cecropskom maslinom,

Da kad ugodise s' dobrom rod ljetinom,

Moſce sam nakarzat ugljem brodâ vechje, 5

Bogljega i Etruske dat jagodeti nechje.

Primoghi njekada bjeku vinogradi,

Prirjetko kê sada Otocjanin sadi.

Jednomu od Vlastelâ, kada loſa parvi ti

Lis isctom pocela biasce otvorati, 10

Priljepi vinograd, koga tù imasce,

Otuce silni gradd: daglje ki biasce

Drughimu osta ti neteghnut, al dan ti

Spravgljasce kad isti onga jur targati,

Gradd s' vihrom strahotnim omlati:ſcglje ako scto

ſdravo na loſam kim osta, bj dighnuto,

Tac da jedva dvje bacvee mogo nalit

S' dvjesti ki mal prie: nadose bogat bit.

Tô vino ù plavizi scglje ù Grad, i dava

Pak jednoj kmetizi, domuga prodava, 20

Sebi ona s' himbom ſlom ſa koris donjeti,

Vino ono tac s' vodom, kû ulj, iscteti,

Da vech ni u drobnomu pukugae iko htio,

I pjeneſ vas svomu kibise iſvadio

Bil vina od toga, Gosparu ù cjas nesta. 25

Kad ſcjalit s' duploga graddaga njeko stà,

Bol i svû nariza, gradd, on rece, i trechi

ſla prodavaliza bj meni najvechi.

Komu mnogo ſla Ces odnj, cesto od gljudj.

Ostalo scto gnem jes, ugrabi hlep hudi. 30

Pripov. XXI.

Tovjernariza najposledgni Gradd.

Tovjernariza.

Od Scipanna

Svakka strana,

Kad obbilno jest Godiſcte

Ugljem dava dosta plodda,

I mnosg Brodâ 5

To nakaerza Maſliniſcta.

Bî gnekada

Sva Livadda

Lossom svuddà pokrivenna,

Dostae magne sad, nêgh prie, 10

Cîm prikrje

Svè Maslinna nareſcena.

Cîm otvorri

Losa; umorri

I gnù satre Gradd s' Nebeſi; 15

Plemmichievoj ù Basctini

Rasap cinni

Gradd, i bije, sctose resi:

Druggom tadà Grâd ne padda

Stranom, ka bî nadalecce: 20

Cîmſe budde nu taergatti,

I gnù Mlâti

Gradd, i sattre ploddnoſ prece:

Svak postupi,

Sa da kuppi 25

Sdravvo akose sctò nahoddi:

Bacve tusgian on nalije

Isctom dvije

Srechnoj, kîse nado sgoddi.

Baerso tada 30

Sglje put Grada

Karcmarizi, damu prodda.

Alli gnemmu zijech himbenne

Hude sgene

Sgoddise i tu slà Nesgodda 35

Sa dobiti

Moch cinnitti

Miescia voddu, zijech privare:

To pit vino Puk nie htjo,

Neghje odbijo: 40

Gubbi Gospar svê dinare.

Jedan placce,

Damu smacce

Gradd svû ploddnoſ od Livadde:

Paervi recce: Graddje gorri 45

Sctomi tvorri

Karcmariza huda sadè.

"Komu dosti

Beſ Millosti

Huda srechia nossi, i disce,

Vech-krat ciovjek placce, i zvili, 50

Scto nemilli

Gljudi ostalo pograbbisce.“