Tražeći individuum među hrvatskim latinistima

Prilog za okrugli stol na doktorskom studiju ranog novovjekovlja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 20. prosinca 2008.

 Sambucus i Bombo

  • pristup: što su hrvatski latinisti, što je individuum (diskontinuitet, supostojanje kontradiktornosti poput modernosti i tradicije)
  • pristup: gdje tražiti? (“istočna Evropa”; konkretno — materijalna kultura, likovni izvori, tekstovi).
  • primjeri (i protuprimjeri)

Hrvatski latinisti

“Do polovice XIX. stoljeća latinski je bio ravnopravan jezik hrvatske književnosti; štoviše, gruba bibliografska računica pokazuje da su hrvatski autori do toga doba na latinskome tiskali barem trećinu naslova više nego na materinskome jeziku.” (Novaković, Hrv. opća enciklopedija, “Književnost na latinskome u Hrvata”)

Usp. npr. tekstove bibliografije Hrvatski latinisti na internetu.

Individuum

Subjektivitet: individualna spoznaja individuuma (pleonazam?).

Ako je “biti subjekt” učinak odnosa moći u društvu (društvenih konfiguracija), moramo se pitati: kako je označen onaj kod kojeg zapažamo tragove subjektiviteta (u odnosu na one kod kojih takve tragove ne zapažamo)?

Gdje tražiti?

Kao filolog, držim se tekstova (filologija = čitanje tekstova). No, svašta može biti “tekst”: likovna građa, materijalna kultura.

Književne vrste latinizma po otvorenosti subjektivitetu

Očekivano:

  • elegija
  • epigram
  • pismo
  • biografija
  • satira (?)
  • paratekstovi (?)

Manje očekivano:

  • historiografija (ekskursi “ja”)
  • putopis, descriptio loci, “etnografija”
  • govorništvo (nadgrobni govori)
  • ep (didaktički!)
  • albumi, amblemi
  • prigodnice (?)

Bilo bi vrlo neobično:

  • gramatika, jezični priručnici
  • teologija
  • filozofija (moralna filozofija)
  • nabožno pjesništvo
  • prijevodi

Primjeri i protuprimjeri

Usput

 
s/individuum-latinisti.txt · Last modified: 20. 12. 2008. 21:26 by njovanov
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki