Nenad Žarkovic, Beograd

Izdvojio bih jedan detalj koji smatram izuzetno važnim. Na obje radionice radilo se, medu ostalim, na analizi udžbenika. Kako je tema druge radionice bila osjetljive prirode (Drugi svjetski rat - kolaboracija i otpor) nije bilo nerazumno ocekivati stanovita neslaganja i razmimoilaženja u miljenjima, posebno izmedu hrvatske i srpske delegacije. Do toga, medutim, nije došlo. Bio sam ugodno iznenaden spremnošcu kolega iz Jugoslavije (barem onih koji su sudjelovali u diskusiji) da vrlo kriticki analiziraju srpske udžbenike, otvoreno iskazujuci svoje nezadovoljstvo istima. Taj podatak svakako ohrabruje. Jer, premda je kvalitetan, pošteno napisan, deideologiziran udžbenik važan temelj kvalitetne nastave, on joj nije nužno i jedini, kljucni preduvjet. Nastavnik je u ucionici autonoman, on bi u njoj trebao biti "gazda".
Na kraju, svoje zadovoljstvo spremnošcu nastavnika iz Srbije da vrlo kriticki promatraju svoje udžbenike moram malo relativizirati. Nisam, naime, pretjerano uvjeren da su kolege iz Srbije koje su nazocile radionicama u Solunu reprezentativan uzorak nastavnika povijesti u Srbiji. Isto, dakako, vrijedi i za hrvatsku delegaciju. To po prilici znaci da dobar dio nastavnika u Srbiji postojece udžbenike koristi nekriticki, tj. upravo onako kako ne bi trebali s obzirom na njihovu kvalitetu i stupanj ideologiziranosti. S tim ce se problemom, medutim, morati pozabaviti srpski povjesnicari. U Hrvatskoj je situacija, ipak, mnogo povoljnija, ako ni zbog ceg drugog, ono zbog postojanja alternativnih udžbenika.

Krešimir Erdelja, Zagreb

Sama ideja da se organizuju ove radionice je sjajna. Jedina mogucnost da se razreše kontroverze iz zajednicke prošlosti je da pravi intelektualci i strucnjaci, koristeci iskljucivo strucne metode, otkriju pravu istinu, ma kakva ona bila. Svi Jugosloveni moraju preispitati svoju prošlost, obracunati se sa svim silama zla, da bi ciste duše mogli graditi buducnost u okvirima Europe.

Aleksandar Glavnik, Beograd

Kroz nekoliko radionica upoznali smo se s izvorima, historiografijom i udžbenicima na podrucju Jugoslavije, Slovenije i Hrvatske. Bilo je to dragocjeno iskustvo iz više razloga. Otvoreno smo razgovarali o svim temama, razmijenili mišljenja, uocavali razlike u prikazu pojedinih povijesnih dogadaja. Mislim da je prednost seminara i u prisutnosti strucnih predavaca koji su nam svojim pojašnjenjima i upucivanjem u odrešene probleme dali dodatan poticaj za naš buduci rad.

Dunja Sokolar, Slavonski Brod

Kada su me pitali, da li hocu da podem u Solun na "teacher workshop", odmah sam rekla 'da' jer mi se cinilo da je to prilika da saznam kako moji kolege u Hrvatskoj i Srbiji uce historiju u 8. razredu i da izmenimo naša iskustva.
A na kraju moram da kažem da se dogodilo mnogo više od toga, jer izmenili smo i naša mišljenja, životna iskustva i saznali kako se živi u bivšim jugoslavenskim republikama. Ta saznanja pomoci ce mi pri nastavi druge polovine 20. stoljeca i rata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji kao i tema koje smo obradivali.
I što je najvažnije - sklopila sam nova poznanstva i prijateljstva koja, nadam se, ce da se i održe.

Helena Pacnik, Slovenske Konjice

Svaki novi susret s ljudima rada nove radosti i nove spoznaje. Tako nam je i ovaj susret s kolegama iz Srbije i Slovenije donio neka nova iskustva. Sama radionica donijela mi je nove saznanja koja se odnose na znanstvene spoznaje, ali i nove spoznaje o primjeni tih znanja u nastavi povijesti. Ovi susreti svakako oplemenjuju nas, ali i one kojima cemo prenijeti nove spoznaje. Rad na izvorima, prikazi povijesne literature te analiza udžbenika svakako ce mi pomoci u daljnjem radu. Smatram da bi ovakvih susreta trebalo biti što više. Zahvaljujem organizatorima na trudu. Srdacan pozdrav svima.

Ivan Peklic, Križevci

Seminari na kojima se izmenjuju mišljenja i iskustvo iz razlicitih sredina su neophodni. Takoder su vrlo pozitivna iskustva sa radionicama. Zato bi bilo potrebno što više radionica, da mi mogao ucestvovati što veci broj ucitelja. Ali uza sav napor za poboljšanje rada u školi, ostaju nam udžbenici i nastavni planovi na koje ucitelji skoro nemaju znacajni utjecaj.

Bojan Balkovec, Ljubljana

Rad u radionicama bio je vrlo interesantan i koristan. Razmjena iskustava sa kolegama iz Slovenije i Srbije bila je zanimljiva i poucna. Dobili smo nove podatke o historiografiji koje možemo upotrijebiti za proširivanje vlastitog znanja, a dokumente koje smo analizirali možemo upotrijebiti u nastavi povijesti. Zanimljivo je bilo analizirati udžbenike iz Slovenije i Srbije i otvoreno razgovarati na koje sve probleme kolege nailaze prilikom predavanja gradiva o Drugome svjetskom ratu i usporediti ih sa našim problemima. Radionica mi se svidjela. Bilo je korisno upoznati slovenske i srpske udžbenike i metode koje koriste u svakodnevnom radu.

Sandra Vidas, Zagreb

Zelo pozitivno ocenjujem idejo srecanja uciteljev praktikov iz nekdanjega jugoslovanskega prostora. Ker sem uciteljica mlajše generacije, je to moj prvi stik s kolegi iz nekdanje skupne države. Menim celo, da bi se skupine morale razširiti, saj se tako na profesionalni in osebni ravni vzpostavljajo nove vezi, kar ne more biti slabo.
Ne najdem pa odgovora, zakaj se seminarje niso udeležili tudi kolege iz BiH, Makedonije in Crne Gore.
Že v vprašalniku sam zapisala, da bi se mi zdelo zelo smotrno vpeljati delavnico, ki bi doloceno temo obravnavala s pedagoškega stališca. Za to delavnico bi se ucitelji pripravili in prinesli s seboj material, ko ga uporabljajo sami. O tem materialu bi se pogovorili in si ga izmenjali, tako pa bi za dolocene obcutljive teme dobili resnicno razlicne poglede, ki bi dali veliko misliti nam in upam trudi ucencem.

Elisa Tawitian, Ljubljana