Metodologija

Predloženi projekt popunio bi praznine u znanstvenim spoznajama o ulozi rimske vojske na procese integracije s rimskim svijetom na teritoriju današnje Hrvatske. Adekvatni odgovori na četiri pitanja mogu se dobiti kroz implementaciju ciljeva projekta:

1.Istražio bi se stvarni utjecaj rimske vojske na promjene koje su se dogodile. Do sada je zabilježeno više od 120 legijskih logora diljem Carstva, uz nekoliko stotina utvrda te brojne morske i riječne luke gdje je vojska bila stacionirana. Znanstvenici su ih istraživali više od stoljeća, što je dovelo do izvanrednih rezultata. Oni se sastoje od važnih spoznaja, ne nužno samo o strategiji rimskog napretka i organizaciji rimske vojske, već i o njihovoj ulozi na osvojenim područjima te utjecaju na lokalne ekonoske promjene. Prošireno je znanje o duhovnom životu vojnika, raznim aspektima njihovog svakodnevnog života te o životima civila u vojnom okruženju. Ovaj istraživački projekt namjerava ponuditi odgovore na pitanje o ulozi koju je rimska vojska imala na području Hrvatske te da li se ona razlikovala od poznatih primjera iz drugih područja. Ovaj projekt će pokriti područje Delmatskog limesa, kao i područje hrvatskog dijela Dunavskog limesa.

Delmatski limes je sistem rimskih legijskih logora i utvrda smješten uzduž planinskog masiva na području zaleđa dalmatinske obale. Između legijskih logora u Burnu i Tiluriju, Rimljani su sagradili nekoliko utvrda: Promona, Kadina glavica, Magnum i Andetrium. Ova obrambena linija završava s utvrdom Bigestae na rijeci Trebižat, sjevernozapadno od Narone. Ime ove obrambene linije, ali i vrijeme iz kojeg datira bili su tema mnogih rasprava.

Hrvatski dio Dunavskog limesa proteže se od Batine Skele (Ad Militare) do Iloka (Cuccium) te je dug 188 kilometara. Sastojao se od 5 utvrda: Batina (Ad Militare), Zmajevac (Ad Novas), Dalj (Teutoburgium), Sotin (Cornacum) i Ilok (Cuccium). Uz te utvrde postojalo je još nekoliko manjih uporišta koja još nisu arheološki potvđena ili locirana sa sigurnošću: Aureus Mons, Lug (Albanum?), Vardarac (Donatianae?), Kopačevo, Nemetin (Ad Labores?), Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Spoznaje o ovim lokalitetima postoje na temelju drevnih pisanih izvora i slučajnih pronalazaka. Arheološki pregled tih lokaliteta, koji bi se proveo u sklopu ovog projekta, omogućio bi jasno određivanje stupnja integracije među lokalnim Panonskim zajednicama. One su vjerojatno stupile u kontakt s Rimljanima tijekom Oktavijanove ili Tiberijeve vojne kampanje u Panoniji. Rimsku vojsku na ovom području slijedili su obrtnici i trgovci, tako da bi prikupljeni podaci mogli pokazati stupanj kulturne, ekonomske i društvene interakcije između lokalnog stanovništva i Rimljana.

2.Najbolji primjer kako su stranci iz područja Illyricum utjecali na rimski način ratovanja je liburna, vrlo učinkoviti ratni brod koji potječe iz područja gdje su živjeli Liburni. Takav tip broda postao je standardni rimski ratni brod koji je bio korišten od strane dvije najvažnije rimske flote – classis Ravennatium i classis Misenatium. One su bile osnovane od strane cara Augusta koji je bio svjestan njihove učinkovitosti u bitci kod Akcija. Vodeći rat kao rimski saveznici, Liburni su zbog svojih brodova i mornarskih sposobnosti, odigrali ključnu ulogu u Oktavijanovoj pobjedi nad Markom Antonijem. Na primjeru odnosa Liburna s Rimljanima, najbolje se može vidjeti dvostranost procesa romanizacije. S jedne strane, Liburni su među ostalim narodima Illyricuma najviše prihvatili rimsku civilizaciju. S druge pak strane, Rimljani su prihvatili liburnski tip broda, koji je koristio u daljnjem razvoju rimskog stila ratovanja pa tako i u rimskim osvajačkim pohodima.

3. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je istovremeno okružena Dunavom i Mediteranom. Ova specifična i jedinstvena geografska pozicija imala je važnu ulogu povijesnim događajima u ovom dijelu Europe te je uvelike odredila mobilnost ljudi kao i kretanje dobara i ideja. Ova pozicija okarakterizirana je s četiri značajne geografske cjeline. Prva od njih je more. Jadransko more je veliki zaljev u Sredozemnom moru, gdje postoji kretanje ljudi i dobara još od pretpovijesnih vremena, pritom noseći značajan utjecaj na sadašnje civilizacijsko naslijeđe. Druga cjelina je planinski lanac Dinaridi, koji se protežu od istočnih Alpi prema jugoistoku u istom smjeru kao i obala te otoci. Zahvaljujući postojanju svega nekoliko planinskih prijelaza, komunikacija s unutrašnjosti bila je znatno otežana. Treća cjelina ove regije koja se proteže od Jadranskog mora do Dunava je izuzetno plodna Panonska ravnica, okružena gustim šumama. Njezini prirodni resursi imali su važnu ulogu u vremenskom rasporedu naseljavanja te su Rimljani po svom dolasku odmah počeli iskorištavati njezin potencijal. Četvrta cjelina je rijeka Dunav koja prolazi kroz središnju i južnu Europu te je predstavljala granicu između Rimljana i barbarskih naroda. Cilj ovog projekta je pružiti odgovor na pitanje koliki je bio utjecaj specifične geografske pozicije na stvarne događaje.

4. Stupanj integracije regije koja je danas na teritoriju Republike Hrvatske s Rimskim Carstvom mora se također usporediti sa sličnim događajima u drugim dijelovima carstva. Proces integracije u rimski svijet trebao je proteći u očekivanom obliku: autohtone zajednice stupaju u kontakt s pridošlicama, u ovom slučaju u obliku vojske, ali i civilnim doseljenicima. Ovo je trenutak kada su se događale dinamične interakcije koje su promijenile protopovijesni svijet, okoliš te životni prostor lokalnog stanovništva. Ovo stanovništvo živjelo je u skladu s prirodnim i klimatskim uvjetima uz minimalne intervencije prema prirodi. Ovo se drastično promijenilo dolaskom legija, pomoćnih jedinica, mornara te pratećih civila, s obzirom da je svima njima bio potreban smještaj, hrana, te razna dobra i usluge. Promjene u lokalnim ekonomijama Carstva upravo su bile uvjetovanje ovom mobilnosti. Istraživanje koje bi bilo provedeno u sklopu predloženog projekta bi prikazalo kako su se svi takvi procesi odvijali na području između Dunava i Mediterana.

 

Znanstveno istraživanje koje bi bilo provedeno u sklopu predloženog projekta bi koristilo metodološke procedure koje su standardno korištene u arheološkoj struci. Dobiveni rezultati koji bi proizašli iz predloženih analiza bi popunili informacijske nedostatke, s obzirom da ovakav oblik istraživanja još nije proveden u Hrvatskoj. Prikupljeni podaci bi se koristili na međunarodnoj razini s ciljem afirmacije hrvatske regije kao dijela Mediterana i Dunavskog bazena.

Kako bi se osiguralo da su znanstveni podaci od najbolje moguće kvalitete, ali i količine, istraživački projekt će organizirati arheološku bazu podataka i arheološki arhiv koje će kontinuirano biti popunjavan koristeći dvije arheološke metode:

 1. Arheološko istraživanje provedeno prikupljanjem što je više moguće relevantnih podataka:

A1: Arhivske dokumentacije (povijesne karte i planovi), rane arheološke publikacije, neobjavljeni izvještaji iz konzervatoskih zavoda, stari preliminarni izvještaji s istraživanja, izvještaji s novijih arheoloških zaštitnih istraživanja, topografske karte, zračne fotografije, fotogrametrijske slike, digitalni terenski modeli (DTR), terenska arheološka istraživanja, kao i istraživanja muzejskih zbirki.

A2: Terenski pregled uz pomoć topografskih karata lokaliteta.

A3: Analiza i interpretacija podataka dobivenih arheološkim pregledom.

  2. Klasifikacija i evaluacija postojećih arheoloških informacija pri čemu bi se kao varijabla koristila geografsko podrijetlo.

B1: Skup postojećih arheoloških podataka objavljenih u znanstvenim i stručnim publikacijama

B2: Analiza objavljene arheološke građe u kontekstu geografskog podrijetla.

Sve informacije dobivene ovim dvjema metodama biti će vrednovane i interpretirane, što će rezultirati novim, do sada nepoznatim informacijama i znanjima koja će omogučiti pružanje odgovora na pitanja i ciljeve ovoga projekta.

Prikupljeni podaci biti će pohranjeni u računalnu bazu podataka koja će koristiti zainteresiranim znanstvenicima u njihovom daljnjem istraživanju. Na ovaj će način relevantni podaci iz Hrvatske biti korišteni u budućim istraživanjima na međunarodnoj razini.

Kroz implementaciju ciljeva ovoga projekta, hrvatski i međunarodni znanstvenici bi napokon imali na raspolaganju odgovarajuće znanstvene rezultate o promjenama koje su se manifestirale  kao rezultat rimske ekspanzije s mediteranske obale prema Dunavu u periodu od prvih kontakata Ilirika s Rimom do kraja Markomanskih ratova.

Cilj predloženog projekta je istraživanje i proširivanje znanstvenih informacija koje bi doprinjele u rješavanju još neodgovorenih pitanja o značaju rimske vojske u promjenama koje su se dogodile u periodu od prvih kontakata s Rimom (229 g. pr. Kr.) do kraja Markomanskih ratova (180 g.) na području današnje Republike Hrvatske, kao i njihov utjecaj na lokalnu ekonomiju. Uspješna implementacija projekta može pružiti odgovore na stvaran utjecaj određene geografske lokacije, koja se proteže od Mediterana do Dunava.