South-East Europe Textbook Network

States and Regions

Transregional Projects



(return to home page)

Serbia

STAVOVI NASTAVNIKA PREMA INTERKULTURALNOM OBRAZOVANJU

Predmet i ciljevi ispitivanja

Institut za pedagoška istraživanja je sproveo u toku 2000. godine istraživanje stanja u oblasti interkulturalnog obrazovanja na uzorku od 72 nastavnika osnovnih i srednjih škola u Republici Srbiji i Republici Srpskoj.

Izvršeno je istraživanje eksplorativnog karaktera u cilju ispitivanja nastavničkih procena zastupljenosti i adekvatnosti sadržaja interkulturalnog obrazovanja u aktuelnim udžbenicima. Predmet ispitivanja su bili stavovi nastavnika o sadržajima koji se odnose na istoriju i kulturu dominantnih etničkih grupa sa prostora bivše Jugoslavije.

Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se ispitaju sledeće karakteristike nastavnićkih stavova prema interkulturalnom obrazovanju:

poznatost pojma interkulturalno obrazovanje i potrebe za promenama u ovoj oblasti,

mišljenja nastavnika o potrebi da u nastavnim planovima i programima budu zastupljeni sadržaji o kulturi i istoriji drugih naroda,

nastavničke procene prisustva sadržaja o istoriji i kulturi naroda u udžbenicima koje oni koriste,

nastavnička mišljenja o ciljevima interkulturalnog obrazovanja i rangiranje tih ciljeva po stepenu značajnosti koje mu nastavnici pridaju.

Ovaj izveštaj predstavlja sažet prikaz najopštijih ocena samo najopštijih rezultata jednog šireg istraživanja koje je sproveo Institut za pedagoška istraživanja i u kome su predmet ispitivanja, takođe, bile i nastavničke procene da li su sadržaji o istoriji i kulturi drugih naroda u udžbenicima koje oni koriste zastupljeni na adekvatan način, kao i nastavničke procene da li su ti sadržaji zastupljeni u dovoljnoj meri. Nastavnici su, istovremeno, procenjivali i adekvatnost i dovoljnost prisustva sadržaja o istoriji i kulturi srpskog naroda. Osim toga, davali su i svoje procene u kojoj se meri pomoću udžbenika koje oni koriste ostvaruju najbitiniji ciljevi interkulturalnog obrazovanja, kao i sopstvene procene i sugestije u kom pravcu bi trebalo da se kreću promene u nastavnim planovima i programima, vezane za interkulturalnu dimenziju.

Uzorak i način ispitivanja

Prilikom prikupljanja podataka primenjen je upitnik pripremljen za svrhe ovoga istraživanja i namenjen ispitivanju nastavničkih stavova prema sadržajima interkulturalnog obrazovanja i njegovoj zastupljenosti u aktuelnim školskim udžbenicima.

Uzorak u ovom istraživanju se sastojao od 72 nastavnika osnovnih i srednjih škola u Srbiji i Republici Srpkoj. U uzorak su bili uključeni učitelji, nastavnici srpskog jezika, istorije, geografije, likovne i muzičke kulture.

Rezultati

Pojam interkulturalnog obrazovanja je poznat većini nastavnika iz ovog uzorka - 91.2% (52) smatra da im je ovaj pojam poznat, dok 8.8% (5) nastavnika drži pojam interkulturalnog obrazovanja nepoznatim.

Rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici misle da sadržaji interkulturalnog obrazovanja treba da budu zastupljeni u udžbenicima - 78.9% (56), dok njih 21.1% (15) smatra da interkulturalno obrazovanje sa svojim ciljevima ne bi trebalo da bude prisutno.

Nastavnici su se izjašnjavali i o neophodnosti da u udžbenicima budu zastupljeni sadržaji o istoriji i kulturi drugih naroda, pre svega dominantnih etničkih grupa sa prostora bivše Jugoslavije.

Mišljenja nastavnika o potrebi zastupljenosti interkulturalnih sadržaja za pojedinačne etničke grupe raspodeljuju se na sledeći način:

 

Da li je, po Vašem mišljenju neophodno da u udžbenicima postoje sadržaji o istoriji i kulturi dole navedenih naroda? (%)

 

Make-donci

Slo-venci

Hrvati

Musli-mani

Mađari

Albanci

Romi

Da

52.8

48.6

48.6

43.1

40.3

34.7

45.8

Ne

47.2

51.4

51.4

56.9

59.7

65.3

54.2

 

Sudeći po ovim podacima, nastavnici ispoljavaju najpozitivnije stavove prema prisustvu sadržaja o kulturi i istoriji Makedonaca, a najnegativnije stavove prema prisustvu sadržaja o istoriji i kulturi Albanaca. Mišljenja nastavnika o prisustvu sadržaja o kulturi Slovenaca i Hrvata su skoro podeljena.

Kada se o potrebi postojanja sadržaja interkulturalnog obrazovanja izjašnjavaju uopšteno, kod nastvnika preovladavaju pozitivni stavovi, ali kada se opredeljuju konkretnije o prisustvu sadržaja za pojedine etničke grupe, ispoljava se izvesna ambivalentnost i kontradiktornost. Stavovi su pozitivniji samo u slučaju Makedonaca, dok za sadržaje o ostalim etnièkim grupama ispoljavaju blago ili izrazitije negativne stavove. Zapravo, stavovi nastavnika se razlikuju u zavisnosti od toga koja je etnička grupa u pitanju, što će pokazati buduća detaljnija analiza stavova nastavnika prema sadržajima koji se odnose na određene etničke grupe.

Osim ovoga, nastavnici su iznosili i svoje procene prisustva sadržaja koji se odnose na istoriju i kulturu drugih naroda u udžbenicima koje oni koriste. Sledeća tabela prikazuje kako izgledaju nastvničke procene prisustva sadržaja interkulturalnog obrazovanja za dominantne etničke grupe sa prostora bivše Jugoslavije.

 

Da li su u udžbenicima koje Vi koristite zastupljeni sadržaji koji se odnose na istoriju i kulturu dole navedenih naroda? (%)

 

Make-donci

Slo-venci

Hrvati

Musli-mani

Mađari

Albanci

Romi

Da

41.7

33.3

51.4

45.8%

34.7

29.2

15.3

Ne

58.3%

66.7

48.6

54.2%

65.3

70.8

84.7

 

 

Prema procenama koje su dali nastavnici u ovom uzorku, u aktuelnim udžbenicima su najprisutniji sadržaji o kulturi i istoriji Hrvata, pa onda Muslimana i Makedonaca, dok je prisustvo istih sadržaja u slučaju romske grupe najslabije. Sa izuzetkom sadržaja o istoriji i kulturi Hrvata, za koje 51.4% nastavnika izjavljuje da postoje hrvatski sadržaji u udžbenicima koje oni koriste i Muslimana, gde je 45.8% nastavnika izjavilo da postoje muslimanski sadržaji u udžbenicima koje oni koriste, za sve ostale etničke grupe procenat prisustva sadržaja koji se odnose na njihovu istoriju i kulturu u udžbenicima iznosi oko 30%.

 

Predmet ispitivanja su bila i mišljenja nastavnika o ciljevima interkulturalnog obrazovanja. Nastavnicima je ponuđeno nekoliko najrelevantnijih ciljeva čijem ostvarivanju je interkulturalno obrazovanje namenjeno i traženo je da ih rangiraju po stepenu značajnosti. Sledeća tabela daje prikaz kako se razvrstavaju ciljevi interkulturalnog obrazovanja po stepenu značajnosti koji im nastavnici pridaju.

 

Važnost ciljeva interkulturalnog obrazovanja

 

CILJEVI INTERKULTURALNOG O.

Srbija i Bosna

BBelgija

 

Rang

Rang

Razumevanje kulture sopstvenog naroda

1

6

Podsticanje razvoja nacionalnog identiteta

2

 

Razvijanje tolerancije u odnosu na različitost drugih kultura i naroda

3

1

Sticanje znanja o kulturama drugih naroda

4

2

Razvijanje kritičkog mišljenja o društvenim procesima

5

3

Suzbijanje predrasuda o istoriji i kulturi drugih naroda

6

1

 

Kada je u pitanju način na koji nastvnici opažaju ciljeve interkulturalnog obrazovanja, prioritet se daje razvijanju svesti znanja o sopstvenoj nacionalnoj pripadnosti i kulturi, dok je cilj suzbijanje predrasuda i stereotipova rangiran najnižom ocenom, što je u suprotnosti sa mišljenjima nastvnika u durgim zemljama koji ovaj cilj smatraju najbitnijim i daju mu prvo mesto (L. Sercu, 1999, National helpdesks for intercultural learning materials, Utrecht: Parel).

Zaključni komentar

U pogledu potrebe prisustva sadržaja interkulturalnog obrazovanja u našim nastavnim planovima i programima ispitivani nastavnici se u načelu izjašnjavaju pozitivno, dok su njihovi stavovi kada je u pitanju opredeljivanje za prisustvo sadržaja vezanih za dominantne etničke grupe sa prostora bivše Jugoslavije negativnije i različito u zavisnosti od toga o kojoj se etničkoj grupi zauzima stav. Ovakva ambivalentna mišljenja nastavnika, kao i podaci o aktuelnim sadržajima o kulturi i istoriji drugih etničkih grupa, ukazuju na potrebu da se sistematski radi u oblasti inoviranja i dopune sadržaja interulturalnog obrazovanja kod nas, posebno kada je reč o dominantim etničkim grupama sa ovih prostora. Predmet ovog ispitivanja nisu bili stavovi nastavnika o sadražajima koji se odnose na istoriju i kulturu drugih evropskih naroda, pa je otvoreno pitanje kakve bismo rezultate istraživanjem dobili. Sadržaji o kulturi i storiji drugih naroda su prisutni, prema izjavama nastavnika, ali ne u velikoj meri i verovatno bi ih trebalo predstaviti na drugačiji način, kao i sadržaje o istoriji i kulturi sopstvenog naroda. Dobijeni podaci ukazuju na potrebu sistematičnijeg modernijeg pristupa u oblasti interkulturalnog obrazovanja, kako u nastavnim planovima i programima i udžbenicima, tako i u oblasti stavova nastavnika prema prisustvu ovakvih sadržaja.

Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu da se u nastavne planove i programe Republike Srbije uvede više sadržaja o istoriji i kulturi Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Muslimana i drugih etničkih grupa sa prostora bivše Jugoslavije. Radi unošenja interkulturalne dimenzije nužne su promene u sadržajma koji se odnose na istoriju i kulturu etničkih grupa na prostorima bivše Jugoslavije i u tu svrhu treba sprovesti i obuku nastavnika.

contact