Grčki kutak

Ελληνική γωνιά

grcki kutak facebook

Grčki kutak postoji u dva oblika, u digitalnom na ovim stranicama (i na Facebooku), te u Knjižnici Filozofskog fakulteta na 4. katu pored zbirke za klasičnu filologiju.

Grčki je kutak simbolično mjesto posvećeno grčkoj književnosti i kulturi te učenju suvremenog grčkog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Namijenjen je studentima Fakulteta, ali i svima zainteresiranima za grčki jezik i kulturu.

Na ovim ćete stranicama naći informacije o novitetima u našoj zbirci grčkih knjiga, o raznim događanjima, učenju grčkog jezika, stipendijama za ljetne škole učenja jezika, o grčkom kulturnom životu, studentskim putovanjima u Grčku.

Zbirka za klasičnu filologiju na 4. katu knjižnice posjeduje izbor književnih djela suvremenih grčkih autora. U audio-video zbirci na istom katu mogu se posuditi filmovi grčkih redatelja.

prozor, Grčka

Grčki prozor

Grčki jezik kao izborni kolegij na Filozofskom fakultetu

Svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, kao i svi drugi zainteresirani, mogu upisati novogrčki kao izborni kolegij (nastava se održava na osam razina, kao Novogrčki jezik 1-8, izvodi je prof. Xanthi Zafeiraki).

Uspješni polaznici mogu na fakultetu polagati ispite za dobivanje CEFRL diplome poznavanja grčkog jezika.

… no to, naravno, nije obavezno! Možete jednostavno naučiti nekoliko fraza prije putovanja u Grčku…

Ελληνομάθεια

Čitaj na grčkom!

Zašto učiti grčki?

Evo što kažu polaznici naših tečaja grčkog jezika…

Nakon prvog posjeta Grčkoj pomislila sam kako je to idealna zemlja za mene. Koju godinu poslije, kada sam krenula učiti novogrčki na Filozofskom fakultetu, ideja o životu ondje mi je počela biti sve privlačnija. Prijavila sam se za Erasmus u Solunu da se uvjerim i osobno te se nisam nimalo razočarala! Uživati u sadašnjem trenutku tamo im je praktički moto, χαλαρά! „Όμορφη Θεσσαλονίκη, τα μαγικά σου βράδια νοσταλγώ…“ (Alka Lončar)

Bilo da ga zovete Sheria, Kerkira ili Krf, ovaj vrući mediteranski otok je oduvijek bio sjecište pomorskih puteva Mediterana i Jadrana. Prebogata povijest otoka samo nadodaje iskustvu kojeg smo stekli na stipendiji novogrčkog jezika i kulture Helenske vlade. Mjesec dana intenzivnih jezičnih poduka, predavanja iz povijesti i kulture Krfa i grčke države ostavili su dubok trag u našim životima i produbili naša shvaćanja grčkog jezika, kulture i društva. (Lovre Katić i Ivona Maleš)

Moram priznati da sam na početku faksa bio vrlo skeptičan prema nastavi novogrčkog. Grčki sam upisao jer sam htio učiti starogrčki i nisam želio da me „zezaju“ s novijom verzijom jezika. No, moje se mišljenje promijenilo na trećoj godini. Tada sam novogrčki morao odslušati kao obvezni kolegij i stvarno mi se svidio. Budući da sam inače sklon lingvističkim temama, bilo mi je jako zanimljivo proučavati jezične promjene u gramatici ili značenju riječi. Vrlo su interesantne i poveznice s drugim europskim jezicima (poput talijanskog ili francuskog), a često se nađu riječi koje su srodne i hrvatskima (npr. „jeftin“!). Kažu da znanje starogrčkog pomaže pri učenju novogrčkog, ali mislim da je jako važno da stvari mogu ići i u drugom smjeru. Ono što sam naučio na satovima modernog jezika, nekoliko me puta „spasilo“ prilikom čitanja antičkih tekstova. Sve u svemu, nisam požalio što sam uložio vrijeme u učenje novogrčkog, vrlo poznatog, a ipak pomalo egzotičnog jezika. (Petar Soldo)

Studij novogrčkoga je od neprocjenjive koristi za učenike starogrčkoga i svatko tko kaže da od učenja novogrčkog nema nikakve, ili tek male koristi za znanje starogrčkoga, govori bedastoće! Naime, većina će učenika starogrčkoga prvi puta pro–misliti na grčkome tek u vidu novogrčkoga, tek će im tada po prvi puta duh teći grčkim koritima, tek će im tada grčki postati nešto živo i riječi neće više biti samo kodovi koje treba dešifrirati, već će oživjeti i zasjati u njihovim umovima i postati dio njih. Primjerice i u starogrčkom možemo pročitati συνελήφθη επ΄αυτοφώρω (uhvaćen je na djelu), ali kada naučimo govoriti novogrčki i kada to kroz njega čujemo tek tada to zaista oživljava u nama jer je to onda, pošto smo ovladali grčkim, samo jedno ozbiljenje jednog poznatog dijela nas, a ne neka izvanjska, našem duhu tuđa, zagonetka koju treba razbiti.
«Κλεῖσε μέσα ‘ς τὴν ψυχή σου τὴν Ἑλλάδα, καὶ θὰ αἰσθανθῇς νὰ λαχταρίζῃ ἐντός σου κάθε εἶδος μεγαλείου», tj. Zatvori unutar svoje duše Heladu i osjetit ćeš kako u tebi vrvi svaka vrsta veličanstvenosti. (Leo Zuanović)