| Croatiae auctores Latini: inventa |
| domum | qui sumus | textus | auxilia | tolle, lege! | |
|
Bibliographic criteria: none
(All documents) Search criteria: Pad.* Your search found 112 occurrences
1 2
Occurrences 1-100:1. Toma Arhiđakon. Historia seu cronica Salonitanorum... [Paragraph | Section] quadam regina Amazonum, que ibi regnauit, de cuius stirpe dicuntur illi populi traxisse originem. Per mare huius prouintie transiuit Antenor Troyanus, qui sue urbis euadens excidium, cum gente Dalmatica prelia multa commisit, ad ultimum peruenit ad partes Venetiarum. Et inde progrediens super oras Padi fluminis edificauit ciuitatem Patauium, que nunc Padua nuncupatur, sicut in Virgilio legitur.
2. Toma Arhiđakon. Historia seu cronica Salonitanorum... [Paragraph | Section] dicuntur illi populi traxisse originem. Per mare huius prouintie transiuit Antenor Troyanus, qui sue urbis euadens excidium, cum gente Dalmatica prelia multa commisit, ad ultimum peruenit ad partes Venetiarum. Et inde progrediens super oras Padi fluminis edificauit ciuitatem Patauium, que nunc Padua nuncupatur, sicut in Virgilio legitur.
3. Perceval Ivanov iz... . Prohemium statutorum Spalati,... [Paragraph | SubSect | Section] in insulis fugientes accesserunt prudenter ad palatium Spalatinum et ibi postmodum habitauerunt. Ex quibus Salonitanis ciuibus nati sunt Deo auctore successiuis temporibus nobiles Spalatini. Et ideo uero sunt nobiles et uera fama nobilitatis eorum, quum ortum a nobilibus habuerunt, sicut Veneti, Paduani et alij quam plures nobiles habuerunt eorum antiquam originem a Troyanis et alijs nobilibus huius orbis. De nobili autem ciuitate Salona fit mentio in iure canonico in multis decretis inuestigatis per ipsum dominum Perceualum, ut
4. Madijev de... . De gestis Romanorum imperatorum... [Paragraph | Section] Ex quibus Salonitanis Civibus nati sunt Nobiles Spalatini et ideo vere Nobiles sunt, quia ex generoso sanguine procreati ortum a Nobilibus habuerunt: sicut fuit Severus Magnus, et alii quamplures Nobiles Salonitani, et sicut Veneti, et Paduani, et alii multi Nobiles habuerunt antiquam originem eorum a Trojanis, et aliis Nobilibus hujus orbis, de antiqua et Nobili Civitate Salonae fit mentio in jure Canonico, et in multis decretis investigatis per sapientes, similiter de
5. Pavlović, Pavao. Memoriale, versio electronica [Paragraph | SubSect | Section] 2. iunii, dominus Iacobus de Raduchis, ser Damianus de Nassis et Marinus de Ginano, ambasciatores ad ducale dominium Venetorum,
recesserunt a Iadra.
6. Jurjević, Juraj. Doctrina rebusque gerendis... [page 34r | Paragraph | Section] omnium scientiarum festissimas diuae recordationis uiri prestantissimi Raymundi et de insula Maioricarum caelitus infusae scientiae documenta seminare desiderat; dumque hanc artem multis praelatis, religiosis uiris, doctoribus et scientificis in celebri studio Paduano limpidissime legisset, ad hunc maris Adriaci sinum pervenit gloriosum, ubi per tres quasi menses multos viros religione scientia ac nobilitate claros habuit auditores. Nempe, mi dilectissime Baptista, cum perspicacissimae artis praecepta et methodos, cum huius uiri acumina
7. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section]
8. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section] non nos rerum inclyta fama tuarum,
9. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section] vobis dedit ore rotundo
10. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section]
11. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section] pererrasti Latiae vagus oppida terrae,
12. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section] absens scriptam tibi mitto salutem,
13. Jan Panonije. Epigrammata et elegiae, versio... [Paragraph | SubSect | Section]
14. Augustin... . Epistola ad Nicolaum Ostphi,... [Paragraph | Section] dedito, ut nobis persuademus, — scimus etenim, quod nondum ad divina officia peragenda surrexeras, — suas aures tam faciles praebuerint, tua vota tam confestim exaudierunt. Certum vero habeas, nil me tibi in hac re finxisse, sed rem ordine actam memorasse. Demum Padum una cum navi rimis fatiscente attigeramus triaque milia itineris perficiendi Ferrariam usque supererant, ibi una lembo conducta Ferrariam sole iam ad occasum vergente adnavimus, urbem ac deinde habitationem introgressi fame membris debilitatis satis aspere nihil prompti nos ad
15. Sobota, Ivan. Johannes Sobote clarissimo... [Paragraph | Section] quid preterea
eos est copia, concludunt;
prius corpore aromatibus condito, quos intra aedes per annum tenent , eis omnium
rerum primitias offerentes, deinde elatos circa urbem statuunt. Indi
Padaei, qui ad auroram incolunt, infirmos mox interimunt et comedunt; sed uicinis
eorum longe alia consuetudo est. Nam quicumque ipsorum in morbum incidit, locum desertum
petit ibique decumbit nemine ei
P. B. invenires profecto, nullos unquam principes, nullos populos, (pace aliorum dixerim,) Apostolicae Sedi tam obsequentes, tam deditos extitisse, quam Ungaros, et reges Ungarorum. Gentili adhuc errore, Hunnorum natio tenebatur, cum potentissimus ille Atila Venetam provinciam ingressus, ac omnia Padum usque amnem ferro et igni populatus, obvium sibi Leonem Papam, in tanta veneratione habuit, ut eius monitis et interventu, omisso ad Urbem itinere, confestim Italia excesserit. D. deinde Stephanus, qui primus nostros ad fidem Catholicam convertit, circiter millesimum Dominicae incarnationis
Phoeton
munera currus?
Craterem Semyramidis XV talentorum. Ingens copia auri et argenti. Tarquinius Priscus
tunica aurea triumphauit 313 .
Agrippina Claudii principis induta paludamento aureo textili sine alia materia. Amnes
auriferi: Tagus, Padus, Hebrus, Pactolus, Ganges. Marcus Crassus negabat diuitem esse, nisi
qui redditu annuo legionem tueri posset 316 .
Caius Cecilius Claudius Isidorus opulentissimus. Ptolomeus Pythis
Bitimmus platanum uitemque auream Dario regi dono
Venetus iam signa palam structasque cohortes
for distributing Luther’s works. Compare: Boda Miklós, Pécs–Medvevár–Pécs. Janus Pannonius a pécsi utóélet tükrében = Bartók István, Jankovits László, Kecskeméti Gábor (ed.), Humanista műveltség Pannniában, Pécs, 2000, 83. 4 Brodarics obtained doctorate in canon law in Padua sometime around 1505–1506. 5 On Brodarics’ role in the publication of Janus’ works and on the manuscript he had, see more: Boda Miklós, A „sevillai kdexek” és a Janus Pannonius-szöveghagyomány kérdőjelei, Baranyai Helytörténetírás 17–18. (1985–1986), 475–493. –
The multitude of expressions denoting age, which show that Brodarics got to Italy at a very early age, provide the strongest proofs that his date of birth should be put around 1480 instead of 1470–71. More on this: Kasza Péter, Egy karrier hajnala... 1198–1202. 5 Brodarics first studied in Padua from around 1498–99, then, after his master Giovanni Calphurnio died, he continued in Bologna with Filippo Beroaldo from 1503. Still, he obtained doctorate of canon law in Padua in 1505–1506. More on the chronology of Brodarics’ studies in Italy: Kasza Péter, Egy karrier hajnala...
instead of 1470–71. More on this: Kasza Péter, Egy karrier hajnala... 1198–1202. 5 Brodarics first studied in Padua from around 1498–99, then, after his master Giovanni Calphurnio died, he continued in Bologna with Filippo Beroaldo from 1503. Still, he obtained doctorate of canon law in Padua in 1505–1506. More on the chronology of Brodarics’ studies in Italy: Kasza Péter, Egy karrier hajnala... 1194–1198. 6 Tamás Bakócz, Archbishop of Esztergom, Patriarch of Constantinople.
patris domini Georgii episcopi
Dominatio habere possit, ago nunc apud pontificem, ut Emericus de Kalna, 3 bonus servitor unacum fratribus Vestrae Dominationis Reverendissimae
1 Ferenc Várdai (around 1460–1524), Bishop of Transylvania. His acquaintance with Brodarics undoubtedly began in Padua where they studied at the same time enjoying the benefices of prebend. Vladis laus II ordered in 1500 (see MOL DL 82165, 82166, 82167, 82200) that Vitus Roznár, as a foreigner, be deprived of his benefices as Custos of Gyulafehérvár, and those were given to Várday. (Compare: Hermann
in Italy between March 1500 and April 1504 survived. (His letter on 10 April 1501 was published by Pál Lukcsics: XVI. századi magyar irodalomtörténeti vonatkozású újabb levelek a zsélyi levéltárból, Irodalomtörténeti Közlemények, 1930, 222. His other letters are kept in the MOL: Padua, 20 March 1500. DL 82163; 19 January 1503. DL 82195; and 21 January DL 82196; Bologna, 23 July 1503. DL 82199; Venice, 3 September 1503 DL 82201; Bologna, 20 April 1504. DL 82207.) After his return home, he is Royal Secretary first, then Treasurer, later Bishop of Vác, then of Transylvania.
Exercitus Gallorum est ei propinquus ad jactum
Bombardae qui intra munitiones Pontificis exercitus, accepit aliqua signa
militaria et complures ex Pontificiis interemit et cepit: ab aliquo latere Dux
Ferrariae locata artellaria ultra Padum, eundem exercitum Pontificium multum
vexat adeo quod arbitrantur quod prefatus exercitus Pontificius et Venetus vel
cogetur ad pugnam progredi, vel retrocedere. Construxerant etiam idem Pontificii
et Veneti unum Pontem supra Siclam
quibusdam
suis fantasiis.
Terremotus fecit notabile damnum Venetiis, et plus terruit eos quia id habuerunt
pro prodigio, et licet Terremotus sit res naturalis, tamen certe non est sine
prodigio, habuerunt etiam in Pado, sicuti credo me prioribus meis scripsisse,
satis magnam cladem ab Duce Ferrariae hiis proximis diebus;
abutendum rati, et terra et mari rem pro uiribus gerere constituunt.
Itaque decem et septem triremes nautis ac remigibus magis quam militibus instructae
ostium
Padi, qua is haud procul Atria, nobili olim Tuscorum colonia, mare influit,
petunt, atque aduerso flumine subeuntes Ferrariensem agrum inuadunt. Quod ubi duci
Ferrariensium Alfonso nunciatum est, confestim armat suos ― et erant id temporis
Ferrariae quidam etiam Galli
praecludere fugam hosticis
nauibus iubet, cum tertia ipse Venetas naues aggreditur. Itaque praedatoribus partim caesis, partim fugatis, ex decem et septem nauibus quindecim capiunt, duae reliquae, quae
agmen coegerant, nec multum ab ostio
Padi processerant, in altum refugerunt.
Alfonsus tractis Ferrariam captiuis nauibus, naualia his exaedificauit, eoque eas,
monimentum naualis uictoriae, omnibus conspiciendas magno Venetorum dolore subduxit. Quippe qui tantam rerum commutationem aegerrime ferebant,
arce cateruis,
Sic celebrat David Deum, quod diviserit suos inimicos iuxta divisionem aquarum. id est, sic dissipavit, sicut aquae effusae solent variis rivulis in diversa loca diffluere: aut etiam sponte flumina in vicinis locis nascentia, in diversissima loca fluere, ut, Rhenus, Danubius, Rhodanus, Athesis, ac Padus, quorum primi fontes non usque adeo a sese invicem dissiti sunt. Dividere divisionem: pro, facere irruptionem. 2. Samuelis 6. Iratus est David, quod Iehova fecisset divisionem in Uza. id est, irrupisset in eam pompam, eamque illo tristi casu quasi dissipasset, nempe interfecto Uza. Alii
Isa. 1, albedinem, puritatem, ac mundiciem denotat: propterea quod lana pulchre lota, quiddam valde candidum et purum est Inquit enim: Si fuerint peccata vestra tanquam coccinum, tanquam lana erunt: id est, si fueritis vos ita peccatis vestris, et praesertim sanguine innocentum contaminati, ut padnus purpura tinctus, qui est valde profundus, et tenacissime in haerens color: tamen ego vos ita eluam et mundabo, ut sitis futuri puri ac albi, sicut initio lana lota est alba, et caret omni macula.
LANCEA, olim fuit genus teli usitatissimum, eoque saepe synecdochice pro omni genere
periodi adiungere volunt, quo melius earum cohaerentia animadverti possit, breviter veluti summam quandam illius prioris partis, acceptis etiam inde saepe verbis, repetere solent, a tque ita alteram partem annectere priori. Gen. 28, Et vidit Esau, quod Isaac benedixit Iacobum, et misit eum in Padan Syriae ad accipiendam inde uxorem, et praecepit ei inter benedicendum in hanc sententiam: Ne accipias uxorem de filiabus Canaan, et obedivit Iacob patri suo et matri suae, et ivit in Padan Syriae. Hactenus prior pars periodi, quam breviter repetit, ut sequentem concinnius adiungat. Et vidit
ita alteram partem annectere priori. Gen. 28, Et vidit Esau, quod Isaac benedixit Iacobum, et misit eum in Padan Syriae ad accipiendam inde uxorem, et praecepit ei inter benedicendum in hanc sententiam: Ne accipias uxorem de filiabus Canaan, et obedivit Iacob patri suo et matri suae, et ivit in Padan Syriae. Hactenus prior pars periodi, quam breviter repetit, ut sequentem concinnius adiungat. Et vidit Esau, quod malae essent filiae Canaan in oculis Isaac patris sui, et abiit Esau ad Ismaelem, et accepit Machlad filiam Ismaelis filii filii Abraham, sororem Nebaod ad reliquas uxores suas
Haec duo nec Pyladae iungere possit amor.
licet invidia Codris rumpantur, et Umbris
sorte parens in lachrymis dies
garrit avis.
crimine Parcae
1735. die 17. maii
fidelis et perpetuus
Balthasar Adam Kerchelich. m.p.
Bononiae die 13. martii 1736.
arcana cum amico tuo et tibi omnia bona cupienti
colloquia.
Raptissime.
donesel mi je paper koji ves diffluje, kako sami
vidite.
suspicionesque fuere variae sparsi eatenus large auri Veneti, de quo tanquam ignoto praescindimus. Certum autem, plenipotentiarium Venetum Dona, ad speciem atque placandos populi rumores ob subscriptionem praejudiciosam Venetorum commerciis, Fluminensis illius fabricae atque navigationis admissae, Paduam relegatum a senatu sic fuisse, ac in illo etiamnum versari exilio, quod frater illius Constantinopolim pro legato reipublicae submissus fuerit ipsique relegato bona et notabilis annua pensio, ab haeredibus etiam accipienda, ordinata a senatu sit. Illi autem, qui ex parte fuere Austriae
motus. 18. Februarii Belgium validius contremuit. Zagrabiae quoque observatus, uti supra meminimus. 1., 2., 3., 6., 8. die Martii Bonna, Colonia, Aquisgranum et his finitima loca, 14. autem Aprilis magna pars Italiae terrae motu concussa est. Tempestates item horridae ex Italia describebantur, Paduae praecipue ac locis in vicinis. Reliqua ex provinciarum historiis vide sis, neque enim vel ad nos pervenerunt vel nostri, ut scribamus, sunt instituti. Itaque redeamus ad Sclavoniam.
Tempus banatus comitis Francisci de Nadasd. Superius
Papa XIII. cardinales 20 constituit, videlicet Ferdinandum Rossi Cortonensem, Ignatium Crivelli Mediolanensem et nuncium Viennae, Ludovicum Merlini da Forli, Philippum Acciajuoli Florentinum, Hieronymum Spinola Genuensem, Antonium Erba Odescalchi Mediolanensem, Xantum Veronesi Venetum et episcopum Paduae, Ludovicum Valenti da Trevi, Josephum Castelli Mediolanensem, Petrum Franciscum Bussi Romanum, Cajetanum Fantuzzi Ferariensem, Petrum Hieronimum Guglielmi da Fesi, Josephum Furietti da Bergamo, Petrum Conti da Camerino, Antonium Antonelli da Sinigaglia, fr. Laurentium Ganganelli ordinis
insuetum per iter; jam lintea ventis
Altae flerunt hinc Vindobonae arces,
quidem gestum est cum
Castilianis, sed favente fortuna semper Lusitanis.
aeque ac Hispania unica religio catholica viget; sunt
aeque zelotae in negotiis religionis; maxime Mahometani et Judaei ipsis odio sunt, Judaeorum
tamen latentium ingens est copia.
sumptibus a me Kleinmayerus, librarius itidem
Clagenfurtensis, atque confido earum publicationem viris doctissimis non adeo
ingratam fore. Multi mihi etenim multa scripsere a Constantinopoli inde, (vero
loquor, nec hyperbolice) usque ad Pades. Tomus primus earum epistolarum, qui sex
priores alphabeti litteras complectitur, prodibit ut quidem spero, intra hujus,
quod nunc incepimus anni spatium, sed hoc non solum
dalek kad lettechi,
Sa nach hranu gnjesdo ostavvi,
Ptichi bjesce ki povechi
Veselomsu pri sabavi 10
Nu vddiosce cîm Pippljchie
Silla uhitti tad Orlichje:
Svôm naravnom mochi tada
Sgelni pljena, svak – cjaſ jacce
Na Piplichje svakki padda 15
Ranni, davi, na gnih skace:
Kokkosc vajmeh zijech nemira
Na plod krilâ svoj prostira
Punna bjesti, punna jeda
Sad ovvega kgljunne, i ranni, 20
Sad druggoga maertva gledda
Sad Pipljchie draghe brani
Veselise tôm u sgoddi
prostrana ſebe siat ſcito
Vidjesce Segljana kad djello svarsci to,
I umoran na travi sjede ſelenoj tu,
Na rjeci uho stavi tih ptizâ, i ova cju,
Dase one gljuto karaju ſa sjeme 5
Od sebe prosuto. Parva poce, ſa me
Sve sjeme ima bit, kê na ljevu pade:
Al ti tû dopustit, tacjoj velit stade
Druga hrabrenia, nechju stvar nikada,
Da martva s' toga ja ſnam ostat nesklada.
Tescko, kadbi od vas teghla kâ ù sjeme,
Prjeti ovako ù glas, trechja druſieme,
Ù srjedi kojeje. Cimse neugaghjaju,
Pripov. IV.
Pobisceſe Sebbe sa tughje Sjedbe.
Siemme od Sgitta i Bitcavzi.
Bitcavazzaâ mnosctvo ugledda
Sjatti sgitto po Livaddi;
Cîm umorran Sjallaz sjedda,
Ciuje kôse drusgba inadi.
Jedan recce: koigod pade 5
Od sjemmena lievom Dijo,
Mojchie bitti: nechie ikade
Velli hudi drugh nemijo;
Nechiu, recce, pritaerpjetti
Da tvoj budde, josc da snobih 10
Kaervim inad ti dospjetti,
Maertav ostat josc da immobih.
Ako kigod smjonbi bijo
meghiu – gnîm svak – cjas gorri
Nemir pocne, bjeſ, sgiallosti;
Cîm drugoga jedan morri
Smaertnijem rannâm beſ millosti 20
Beſ jednoga saerna isjesti
Pun nemira, tughe i glada,
Gnekki od ranne, gneki od bjesti
Sred Livadde Maertav padda.
"Docîm drughi tvorri Smechiu 25
Sa stvar tughju vechie – krati,
Nesna tusgian sctettu vechiu
Da sam sebbi budde immatti."
s' valim strahovitim,
Pomorze sve bljede strah smarti priuſe,
Uſmnascjat a sljede vjetrise, i k' tomuse.
Mnosc dascda sdruscjasce, kâ zarna iſ oblaka 5
Tac silno padasce, da nigda bj taka.
Korabglja valima jur jacim mjesto da,
Rasutim ſglobima terse sva raspada.
Iſ smartnese iſvuchi isctu uſe, al ſamani,
More proſcdiruchi ù
al ſamani,
More proſcdiruchi ù dubinu svjeh sni. 10
Josc jedan plovasce po moru, koga val
ſa priklopit stasce s' vegljom silom do mal.
Al s' purre sidro cim ù more padasce,
Val s' naporom mnoghim ki dasku tiskasce,
Dasku, kâje od plavi raſbjene, meghju dva 15
Tac ſubaje ustavi od sidra, dase sva
Usadi tù tako, kô cjavlim
Kad Deve uda tâ jamacna parvi krat
Kuni, kâju sreta, bj dato ughledat,
Mallomagn neiſghinu od straha, ere mgnjasce,
Tjela na veglinu duh da odgovarasce.
Al padnut kadaju na kogljena ghleda 5
Cjoecizu, i daju tovarj gnemse dà,
Jur uſlobaghjase, beſ straha i pristupi,
Ter ù glas, s' cesase, ovako ſaupi,
Dvje na harbatu
Receim: vi vasc ti ſa goit perivoj
Stavgljate pomgnu svu, al tko sebe goi, 15
On ò perivoju najbogljem nastoi.
Tko rjeci Radata s' dobre strane hita,
Na kieh pada tâ pripovjes dohita.
Al i ovo ſnat ima, prikorednu da ù svim
Takoghjer stvarima ſalihos ja hulim. 20
Pripov. X.
i sve tô,
Scto mgnasce da druſim opravil biasce, 15
Na svarhu spoſna s' tim da sebi cignasce.
Na tvorza napokon ſla ista cestkrati
Kâ druſim spravglja on vidimo padati.
Pripov. XXIII.
Tko scto cinni, sebbi cinni.
Cjovjek bessjeddechi Pricize.
sve nahoddi,
Druggôm budde scto cinnitti,
I prikorran dachie u sgoddi
Svakom bitti.
"Svakko u dobba jest vidjetti, 25
Gdje na Tvorrza Djello pade:
Slosse plati na ovvem svjeti
Isnenade."
tada,
Osla viddech s' kîjem boravvi
Mnosg Nevogliaâ, tughe, i jadda 10
Na plechimmâ gnemmu viddi,
Ghdjega ranna morri, i vrîdi:
Na gnu padde mnosctvo Muhâ
K' utrobbisse tvaerdo uspije:
Sa tjerrattjh bjesno puha, 15
I s' kopittjm sebbe bije;
I sa gorru josc Nesrechiu
Djezza
ſcito ù vrechju htechi Rataj usut, odmah
Cim putem hodechi otresa sa gne prah,
I iſvrachja sadnaju, sarna kâsu ù kûtim,
Prosa ù skut padaju tê gnive putem svim.
Dasc doghje pak ſgodno, s' kogase primisce, 5
ſarna, i ſcile ù dno duboko pustisce,
Usrisce pak na dvor. Od tega se Rataj
Nestavglja, dokje
Tesgjak hoddech gnjh protreſa
Sasvijeh stranaâ kadjh krechie
Is gnjh prossa sjemme istreſa
Is scva vrechie dred Livadde 5
Kê na ploddnu semgliu pade.
Docîm dobbar dasg dohoddj
Prosso budde vech rastjeti
To Segljanin kose sgoddj
Nesna sumgniv u pameti: 10
Saccjuddisse prosso kade
cjapeti,
Da tusgian nie mogho lettjetti tad prie,
Morriga jad mnogho, straſciſe poghibje:
Pigliughu nacine sassjedne cîm tada 5
Spravvi Orro s' vissine, nagn sillno ter pada,
Nejmamu millosti, poccega daerpitti,
U gorkom sgiallosti Pigliughſe tusgiti:
Moghuchjom u silli zrjevamu probbje,
S' mnoggomga nemilli raddostim isije. 10
Ponavglja gnoj paka on isto djelo tô
Nuse stavi ovo, da zargna ù vodi 5
Na svako gnegovo plakâgne dohodi.
Nj cjudo, nogam cim ceparglja, i prahjoj
Na perje pada, s' tim pragnemse diſce gnoj.
ſla ptizo, on tada ſaupi, ſloj ſceni
Ti slicisc, er kada ona glas poscteni 10
Ukaſat nastoi da ſgubgljen gnoj nie,
Tad ù gnoj scto
Kadje s' voddom on oplace:
Ona jacce 5
Tamni sctoje perre millo.
Nije cjudda:
Cjavka svudda
Tad cepaerglia prah, kî pade,
I gne svak- cjaſ gnusi krilâ: 10
Ah nemilla
Ptizzo, klihnu Ciovjek tade:
Tvâ prilika
Jest velika
Prem
doje; 10
Nu sumgniva slobnik liza
Prem veliki strah immoje.
ſaccjudise joscte tada
Krivſam vajmeh, krivſam, recce,
Prid gneggovve noghe padda, 15
I Prosctegne taj-ciaſ stecce.
Chjud opaku svû promjeni,
Rasabresse svôm pameti
I Bogatza cjaâſti i zjeni,
Hottiobi sagn umrjeti.
videse iſmjescjane.
Hvaliti ſa time barſinu on uſe pak 15
Od nogâ, koime po hridîh skace lak.
Ovza, bjesce gnoj scto stupaj dât magne hrô.
Od naravi, isto tô uſimglje ſa dobro,
Strascech po visokim stjenamse pegnati,
Odkle oni sasvim tim padaju vechkrati. 20
Videchi istinese pridobit on silom,
Hvaliti pocese drugom stvari prid gnom.
Ki miris noſdrim ti moga iſ tjela na dvor
Iſlaſimi ochjuti. Dava Ovza odgovor.
Ti, koi povaſdan chjutiscga, more bit, 25
Tebi daje ugodan, ali ovo mogu
cjutti tad gnuſna rad smrada
Utrobbu promuti halavva tvâ brada.
Da taerci gdje Gljuti, hvaliſe sa dosti 15
Aerghiavvi gdje puti tad jarraz s' haerlosti.
Ovciza nu zjeni sa korriſ gne vechiu,
Sctò stuppaj gnoj ljeni, sa magnu gne smechiu;
Sunovrat paddatti Jarze-ſe cîm viddi,
I kosse vech – krati niſ stjene, niſ hridi.
Istina sa dosti cîm jarza tad smeta, 20
Pocceſe s' ludosti pohvalit opeta:
Mollimte, gnoj recce, pomgnivo pochjuti
Kakoje dalecce moij Mirriſ sad cjutti?
Ovzamu
poce i vjetar dmjeti,
Vjetar ugodan gnim, dachje iti stavise.
Tarknusce kad ſatim, i on ſaletise 20
S' mal svjesti ſa gnima. Boglje one s' krilima,
Nu on gnih bistrima sljedi svegh s' ocima.
Tragh al kad iſgubi on sasvim, od od duga
Umoran ljeta bj pade, i ù cjas struga
Morskaga udusci. Scto velj pripovjes? 25
Dase slicjan sdruſci s' slicniem dobro jes
Pripov. VI.
Svakka Ptizza k' svomu jattu.
Prepelizze, i Svraka.
Prepeoke viddechi vratitſe prettile
Kakoste jur
sa svom tajnosti djelitse pripravvi.
Cîm Ptizze tad prece budduse djeliti,
Svrakajh dalecce nesvjesno sljediti;
Kad silloſ Sjeverra dimaſce po tminni,
Baersoijh satjerra pò Morrskom Puccini;20
Nemosge jur tada Svrakajh stignutti,
Ù Morre nêgh padda cîm umor ochjuti;
Er s' svoje Nesvjesti, rad svoga prikora,
Nesrechne zijech ceſti toppise sred Morra.
"Isgledchie mâ bitti Priciza svakkomu, 25
Buddese sdrusgiti da svakki slicnomu.“
on strahom lele! Rece, ki er htjeh
Tjerat svjer ne vele sctetnu, onu susreh.
Pripov. XI.
Tjerrajuchi Lisizzu, nastupioje na Vuka.
Ciovjek kunu tjerrajuchi.
"Lagahnu kî trudu sklonnuſe vech – krati,
U gorre ti buddu slo vajmeh paddatti.“
Segljanin immoje kokosci prettille,
Srechni usrok od svoje dobiti kê bile.
Gdje Pirje, vech – krati vesselo pristupi 5
Da Ciovjek bogati Lettuscte svê kupi.
Cîm Zorrom satvorra vaert plottom od svudda,
Gustijeh is Gorâ potajno jest
XVI.
Neulomi Nosc ù kudi.
Nosg rasbjen ù Ruccizzi.
Od Hreka Makgljena Rabotnik cinnjo
Cîm kogna hrabrenna, s' pomgniomje trudjo:
Tvorritti vesseo, (bî kobna posgjudda)
Jest Glavu pocceo, raslikâ pak udâ.
Niſ visok vrat paddà gnêm Grivva prossuta, 5
Viddjettje lak taddà, kô baersa koscjutta;
I rêkbi da skocci rad slicne plahosti,
Bistrijeh jest occi, pun kognſke krepposti.
Stà gorkom u trudu Rabotnik zviliti,
Lommije Nosc, kudu cîm budde tvorritti;10
Nenaghje
pun svakke Neſrechie 15
Kogn s' hude laccnoſti zaerknuo jest vechie.
Sam Tovar na Svjti, kî sgive, kraj rupâ
Cîm budde hodditti, pomgnivo postupa,
Tôm Miran ù sgoddi nikkomu tusgiſe,
Sctò gaerma nahoddi tvaerdoga, sve grise 20
Veliki daſc padda niſ hridne prodolli,
Svà tonne Livadda, vodaſe cîm prolli
Napunni svudira sve jamme, vaſ nasâp
Plot, semglju sadira, cinnechi kî rassap.
Livadde cîm sharra bjeſ vodde nemlila 25
Semgliomje tadara sve jamme sravnila.
Tôm Tovar ù sgoddi,
privara. 20
Seglianin s' ludosti cinnitti sve slîdi,
I Muhaâ k' sladdosti cettjatti mnosg viddi.
Raddostan usbudde cîm Muhe sljepjene
Zaerkaju prihude sred krinze Meddene.
Ostenom u sudu vidio jest kada, 25
Ù mnoghom bî cjuddu malloijh da padda:
Smjonno lettechi kîjeh silla satjerra
Ù smaertnoj nesrechi kusciaju cemera,
Er drughe, dalecce kî vognje svud cjutti,
Pobjegnu da prece sillovvò jest gljuti. 30
snaſc, sliediga ti prece,
ſcena, koj ſcivochja nestade mladosti,
Parva i svjetlochja jur proghje ljeposti,
Ù ſarzalu svojga videch liza sliku
Doba nakon mnoga prem onoj raſliku,
Koju ona opchjasce vidjet, kad bj mlada, 5
S' iſvanske sumgnjasce strane da prah pada,
Sirjahni oni prah, i hitio dase zkla,
S' togaje ona od mah od svudga ocistila,
Da bude kaſati scto ſcjudi. Tac cista
Onagase hvati, al vidje dase ista 10
Gnoj slika prikaſa, tjeme sjedinami
Puno, od obraſa bljedilo s' vrazkami.
okko nemosge vidjetti.
Struz Orla da stighne vissinom lud sgiudi,
S' Semgljese nedighne sctò vechie tad trudi 20
Cîm krilâ sterraſce, nemiran vechma jeſ
Na Semgliu paddasce, prokligne svoj udeſ.
Ù Skuppu sve Ptizze kê rughe ne cinne
Ghdje padda nicize niſ Hridi, niſ Stîne
Kad Orrò s' nebbeſa dolettje kô strîla, 25
nedighne sctò vechie tad trudi 20
Cîm krilâ sterraſce, nemiran vechma jeſ
Na Semgliu paddasce, prokligne svoj udeſ.
Ù Skuppu sve Ptizze kê rughe ne cinne
Ghdje padda nicize niſ Hridi, niſ Stîne
Kad Orrò s' nebbeſa dolettje kô strîla, 25
Kragljevſka svâ veſâ Ptizzaje krunila.
I udigl da gnima Magarza naparti.
Tô cini, i tesckima bremenimga parti
Dvasc i trisc, a paka do markle nochi sve. 15
Od trava opaka Oso strenje jurve,
Udamu i padaju; al kad stane mislit,
Da dobra cekaju sjutraga, i ù cemchje bit,
Vesel-je misli ù toj. Nu kad vidi ocito,
Sjutra ù Gosparevoj da kuchi nie tô 20
Ni pir dase
I svakom jednake ucinj djele, i dà. 20
Kadse vlas opchjena od dva ſatocnika
Ù gradu osvojena naghje, oni vika
(Ako razluciti jaci nebudeih)
Gljutochjese biti, dok padne jedan gnih.
Pripov. XIII.
Dva Ovnâ u istomu Obboru
stat Nemoghu.
Dva
Losa; umorri
I gnù satre Gradd s' Nebeſi; 15
Plemmichievoj ù Basctini
Rasap cinni
Gradd, i bije, sctose resi:
Druggom tadà Grâd ne padda
Stranom, ka bî nadalecce: 20
Cîmſe budde nu taergatti,
I gnù Mlâti
Gradd, i sattre ploddnoſ prece:
Svak postupi,
Pripov. XXII.
Besocni svjet usgivaju.
Osa, i Spusg.
"Priciza mâ padda bessocnôm Cjovîku:
Dostaijh jest sada, nechiujh rjet vîku.“
Osaſe nastoij k' ulisctu sakritti
Meddomſe ter goij, dokleſe naſitti
Pomgniva Pcelizza nastojat
poslane.
Druſi ina, dokle s' stô stvari napartiga, 15
A Oslarje osto s' punim njedrom kgniga.
Stupio Oso bisce mallo naprjed, akda,
Er na sebi odvisce nosi, na tle pada.
Diſcega: al koliko bogljebi i gnemu bil,
Da stvarj od toliko prihvati i sebi dil! 20
Er opet i opeta pade: onga uſdiſasce,
Stvar od gnega uſeta njedna al
Oso bisce mallo naprjed, akda,
Er na sebi odvisce nosi, na tle pada.
Diſcega: al koliko bogljebi i gnemu bil,
Da stvarj od toliko prihvati i sebi dil! 20
Er opet i opeta pade: onga uſdiſasce,
Stvar od gnega uſeta njedna al biasce.
Kad hotje napokon bjednoga uſdighnuti,
Od kile vidje on da dospie na puti.
Cesto brighe i male, kadje mnosc
Perceval Ivanov iz Ferma (c. 1312) [1312], Prohemium statutorum Spalati, versio electronica (), 1216 verborum, 44 versus, Ed. J. J. Hanel [genre: prosa oratio – praefatio; poesis - carmen] [word count] [percevalprohem].
Madijev de Barbazanis, Miha (c. 1280 - post 1358) [1358], De gestis Romanorum imperatorum atque pontificum, caput XV, versio electronica (), 471 verborum, Ed. Ivan Lučić [genre: prosa oratio - historia] [word count] [madijevmdgrip].
Pavlović, Pavao (1347-1416) [1371], Memoriale, versio electronica (), Verborum 12550, Ed. Ferdo Šišić [genre: prosa oratio - chronica] [word count] [paulopmemoriale].
Jurjević, Juraj (fl. 1400) [1418], Doctrina rebusque gerendis ornatissimo uiro Baptistae Bauiloquae Georgius de Georgiis plurimam salutem dicit, versio electronica. (, Venecija), Verborum 755, Ed. Neven Jovanović [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [jurjevicjepist14180601].
Jan Panonije (1434-1472) [1447], Epigrammata et elegiae, versio electronica (, Italia; Hungaria), 5735 versus, verborum 37748, Ed. Sándor Kovács [genre: poesis - epigramma; poesis - elegia; poesis - carmen] [word count] [ianpanepigreleg].
Augustin Zagrepčanin, Juraj (fl. 1454) [1454], Epistola ad Nicolaum Ostphi, versio electronica (), Verborum 1885, Ed. Ladislaus Juhász [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [augustgepist].
Sobota, Ivan (mortuus 1467) [1454], Johannes Sobote clarissimo Patricio P. M. S. P. D., versio electronica (, Trogir), Verborum 222, Ed. Luka Jelić Franjo Rački [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [sobotaiepist14540814].
Nikola Modruški (c. 1427-1480) [1465], De consolatione liber, versio electronica (, Italija), Verborum 79291, Ed. Neven Jovanović [genre: prosa oratio - tractatus] [word count] [modrncons].
Jan Panonije (1434-1472) [1465], Oratio legatorum Matthiae regis ad pontificem, in publica audientia, versio electronica (, Roma), 1091 verborum, Ed. Ács Pál Jankovics József Kőszeghy Péter [genre: prosa - oratio] [word count] [ianpanoratio].
Marulić, Marko (1450-1524) [1477], Carmina Latina, versio electronica (, Split), 2206 versus, verborum 14802, Ed. Bratislav Lučin ; Darko Novaković [genre: poesis - carmen; poesis - epigramma; poesis - epistula; poesis - hymnus; poesis - elegia] [word count] [marulmarcarmina].
Marulić, Marko (1450-1524) [1480], Repertorium, versio electronica (), Verborum 315700, Ed. Branimir Glavičić [genre: prosa oratio - loci communes] [word count] [marulmarrepert].
Cipiko, Alviz (1456-1504) [1482], Panegyricus in senatum Venetiarum, versio electronica (), 263 versus, verborum 2026, Ed. Giuseppe Praga [genre: poesis - elegia; poesis - epigramma; prosa - epistula] [word count] [cipikoapaneg].
Crijević, Ilija (1463-1520) [1484], Carmina e cod. Vat. lat. 1678, versio electronica (, Dubrovnik), 7675 versus, verborum 46525, Ed. Darko Novaković [genre: poesis - elegia; poesis - epigramma; poesis - lyrica; poesis - epica] [word count] [crijevicarm1678].
Božićević Natalis, Frano (1469-1562) [1497], Francisci Natalis Carmina, versio electronica (), 3135 versus, verborum 19055, Ed. Miroslav Marcovich [genre: poesis - carmen; poesis - elegia; poesis - epigramma] [word count] [natalisfcarmina].
Brodarić, Stjepan (1490-1539) [1505], Epistulae, versio electronica. (), Verborum 166, Ed. Petrus Kasza [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [brodaricsepistulae].
Baničević, Jakov (1466-1532) [1511], Epistula ad Alouisium Brengier (1511-04-29), versio electronica. (, Tübingen), Verborum 336, Ed. G. Amboise [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [banicjepist15110429].
Crijević Tuberon, Ludovik (1458-1527) [1522], Commentarii de temporibus suis, versio electronica (), Verborum 118743; librorum 11, capitum 165, Ed. Vladimir Rezar [genre: prosa oratio - historia] [word count] [tuberocomm].
Bunić, Jakov; Cortonus de Vtino Minorita, Bernardinus; Petrus Galatinus; Colonna Galatino, Pietro (1469-1534; m. post 1539.) [1526], De vita et gestis Christi, versio electronica (), 10155 versus; verborum 68245, Ed. Neven Jovanović [genre: poesis - epica] [word count] [bunicjvgc].
Grangya, Petar (fl. 1535) [1535], Epistolae duae, versio electronica (), Verborum 445, Ed. Vincze Bunyitay [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [grangyapepist].
Vlačić Ilirik, Matija (1520-1575) [1581], Clavis scripturae sacrae, pars prima, versio electronica (), 600000 verborum, Ed. Neven Jovanović [genre: prosa - tractatus; prosa - vocabularium; poesis - elegia; poesis - epigramma] [word count] [flaciusmclavis1].
Vlačić Ilirik, Matija (1520-1575) [1581], Clavis scripturae sacrae, pars secunda, versio electronica (), 600000 verborum, Ed. Neven Jovanović [genre: prosa - tractatus; prosa - vocabularium; poesis - elegia; poesis - epigramma] [word count] [flaciusmclavis2].
Pir, Didak (1517 – 1599) [1596], Cato minor, sive disticha moralia, versio electronica (), versus 5366, verborum 40443, Ed. Neven Jovanović [genre: poesis - carmen; poesis - elegia; poesis - epigramma; poesis - ode] [word count] [didacuspcato].
Đurđević, Ignjat (1675-1737) [1700], Poetici lusus varii, versio electronica (), versus 5453, verborum 35062, Ed. Veljko Gortan [genre: poesis - epigramma; poesis - elegiacum; poesis - ode; poesis - sonetto; poesis - idyllium; poesis - metamorphosis; poesis - paraphrasis] [word count] [djurdjevipoe].
Bošković, Ruđer (1711-1787) [1734], Elegiae II et carmen, versio electronica (), 456 versus, verborum 3103, Ed. Tomislav Đurić [genre: poesis - elegia; poesis - carmen] [word count] [boskovicrel2carm].
Krčelić, Baltazar Adam (1715-1778) [1735], Epistolae ad amicum Matthiam Nicolaum Mesich (1735-1737), versio electronica (, San Vitale apud Bononiam; Bononia), Verborum 3852, Ed. Teodora Shek [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [krcelicbepist1735].
Krčelić, Baltazar Adam (1715-1778) [1748], Annuae 1748-1767,versio electronica (, Zagreb), Verborum 244601, Ed. Tadija Smičiklas [genre: prosa oratio - historia] [word count] [krcelicbann].
Zamanja, Bernard; Kunić, Rajmund (1735-1820; 1719-1794) [1768], Navis aeria et elegiarum monobiblos, versio electronica (), 3251 versus, verborum 26001; carmen epicum, hendecasyllabum 1, elegiae 10, idyllia 4, Ed. Neven Jovanović [genre: poesis - epica; poesis - elegia; poesis - idyllium; poesis - epigramma] [word count] [zamagnabnavis].
Barić, Adam Adalbert (1742-1813) [1792], Statistica Europae, versio electronica (), Verborum 91598, Ed. Neven Jovanović [genre: prosa oratio - tractatus] [word count] [baricastat].
Baričević, Adam Alojzije (1756-1806) [1793], Epistulae XVI invicem scriptae, versio electronica (), Verborum 7902, Ed. Luka Vukušić [genre: prosa oratio - epistula] [word count] [baricevaaepistpenzel].
Ferić Gvozdenica, Đuro (1739–1820) [1794], Fabulae, versio electronica (), 2266 versus, verborum 52873, Ed. Sanja Perić Gavrančić [genre: poesis - fabula] [word count] [fericdfab].
|
Zbirka Croatiae auctores Latini, rezultat Znanstvenog projekta "Digitalizacija hrvatskih latinista", dostupna je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska.
Podatke o projektu vidi na www.ffzg.hr.
Za uporabe koje prelaze okvire ove licence obratite se na http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php/z:digitalizacija-hrvatskih-latinista.