15.2.06

NSK Zagreb digitalizira baštinu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila je --- čini se, prošlog tjedna --- na internetu dio svoje zbirke digitalizirane baštine. Predstavljena su i tri Marulićeva djela (drugo izdanje (?) Judite iz 1522, Institucija iz 1506, Pismo papi Hadrijanu). Projekt zaslužuje detaljan osvrt koji će ovdje ubrzo uslijediti. Zasad, čestitke!

8.2.06

Stoljeće nakon Marulića

Gorana Stepanić, Hrvatsko pjesništvo na latinskom u sedamnaestom stoljeću: stilske tendencije i žanrovski inventar


Sažetak doktorske disertacije


U hrvatskom je latinitetu 17. stoljeće, osobito njegovo pjesništvo, kudikamo slabije proučeno od susjednih. Gruba revizija građe otkrila je, međutim, korpus koji obaseže gotovo 100.000 stihova. Nešto više od 2/3 dostupno je u tiskanom obliku, no 26.000 poznatih rukopisnih stihova najvećim su dijelom do sada ostali izvan znanstvene rasprave.

Prvi je zadatak disertacije što preciznije popisati tiskanu i rukopisnu ostavštinu, uključujući i zagubljene ili apokrifne naslove. Latinsko pjesništvo podijeljeno je po ključu političke pripadnosti autora na tri areala: Dubrovnik, Dalmaciju i Habsburšku Monarhiju. U »stariju generaciju« dubrovačkih latinista 17. st. ubrajaju se:

  • F. Gundulić,

  • N. Brautić,

  • Dž. Bunić Vučić,

  • J. Palmotić,

  • S. Gradić.


»Srednjoj generaciji« pripadaju:

  • I. Lukarević,

  • B. Rogačić,

  • M. Mondegaj,

  • P. Palikuća,

  • V. Pucić Soltanović,

  • I. Gučetić Ml.,

  • M. Rusić,


... a «mlađoj»:
  • I. Đurđević.


Latinisti iz mletačke Dalmacije jesu:

  • A. Jordanić,

  • M. Jelić Dražojević,

  • A. Matijašević Caramaneo,

  • M. Geričić,

  • N. Kapor,

  • V. Zmajević,

  • I. Tomko Mrnavić.


Latinisti iz habsburških zemalja tvore najmanju skupinu:

  • I. Despotović St. i Ml.,

  • F. K. Frankopan,

  • K. Vičić,

  • P. Ritter Vitezović.


Sljedeći dio disertacije posvećen je opisu žanrovskoga inventara definiranog korpusa.

U tradicionalnim žanrovima pjesnici uglavnom respektiraju antičke poetičke postulate.

Epika se odlikuje malenim brojem opsežnih spjevova, a manji heksametarski sastavci bave se prigodnim hvaljenjem vladara i odličnika, pjesmama o pojedinim svecima, ekfrazama ili pak komemoriranjem prekretnih povijesnih događaja (dubrovački potres).

Elegija pokriva širok tematski spektar pa se pojavljuje kao religiozna pjesma, poslanica, tužaljka ili kao klasična ljubavna elegija.

Epigramatika pokazuje najveću tematsku širinu, no pretežu stihovi religioznoga sadržaja; katkad je vidljiva sklonost prema tradicionalnoj marcijalovskoj poenti.

I lirika je mahom religiozna, no česti su i prigodni sastavci.

U rukopisu je sačuvano nekoliko ekloga, teokritovsko-vergilijanskih idila, epitalamija, kristijaniziranih fasta. Od žanrova, odnosno gotovih oblika popularna je metamorfoza. Osim žanrova antičkoga podrijetla analiziraju se i oblici koji su karakteristični za latinsko novovjekovlje (anagram, emblematsko pjesništvo, sonet).

U četvrtom poglavlju upozorava se na ludičku dimenziju latinskoga pjesništva 17. st. i postupke spajanja slike, teksta i brojeva (anagram, rebus, kronogram odnosno kronostih, carmen cabalisticum, akro-, mezo- i telostih, abecedne pjesme, pjesme s figurom jeke, razni obrasci rime u kvantitativnom stihu). Istraživanje stilskih aspekata korpusa pokazuje da se u tekstovima nekih autora napadnom učestalošću javljaju određene retoričke figure (»jaka« metafora, asindet, sumacijska shema, traductio, antimetabola, antiteza, paradoks). No riječ je o sporadičnim pojavama i nema duljega teksta u kojemu bi stil bio nadređen svim ostalim sastavnicama djela. To je krupno razlikovno obilježje latinskoga pjesništva prema istodobnom pjesništvu na hrvatskom jeziku.

Aktualizirajući pitanje stilskih formacija u novovjekovnom latinitetu, na temelju definicije baroka isključivo kao stila dolazi se do zaključka da se, premda mjestimično podržava barokni stilski kompleks, hrvatsko pjesništvo na latinskom u 17. stoljeću ne može smatrati baroknim.

G. S.

Miroslav Marković, prilog za biografiju

Miroslav Marcovich, 82, died June 14 at Carle Foundation Hospital, Urbana. Marcovich was a professor of classics at the UI from 1969 to 1989. He was head of the department from 1973 to 1977. He founded "Illinois Classical Studies" (Scholars Press) and served as its editor for 12 years. In addition, he was twice an associate member of the Center for Advanced Study. Memorials: Carle Hospice.

(Izvor: News Bureau, University of Illinois at Urbana-Champaign, Inside Illinois, Vol. 20, No.22, June 21, 2001.)

I jedan nekrolog:
David Sansone, "Miroslav Marcovich," Gnomon 73 (2001) 746-748

Bibliografija:
Illinois Classical Studies 18, 1993, 1-17; 19, 1994, 1.

dopisnica Markovica Gortanu --- prednja strana

Ova je dopisnica iz 1963. slučajno sačuvana u Gortanovu primjerku Markovićeva izdanja Davidijade (primjerak se čuva na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

dopisnica Markovica Gortanu

5.2.06

Novo izdanje Davidijade

BRILL ACADEMIC PUBLISHERS

M. Marvli Delmatae Davidias
M. Marcovich †

Not yet published. Expected March 2006
ISBN 90 04 14963 5
Hardback (256 pp., Latin, [with English texts])
List price: EUR 125.- / US$ 169.-
Mittellateinische Studien und Texte, 33
This product is part of: Mittellateinische Studien und Texte

The Christian monumental historic-heroic epic Davidiad is the masterpiece of the prolific Croat Humanist Marko Marulić (Marcus Marulus, 1450-1524). The poem, comprising 6765 Latin hexameters, and divided into 14 books, was never published, and eventually even thought to be lost. Marulić's autograph resurfaced in the Biblioteca Nazionale of Turin, although it had been heavily damaged during the huge fire in January 1904. For the present edition the author has collated the original manuscript in Turin, made additional corrections, adopting the suggestions of Veljko Gortan, and reduced his first edition (1957, Mérida) to an absolutely necessary minimum. He has also enclosed a brief Vita Maruli, written by Marulić's contemporary Latin poet of Split, Franjo Božičević (Franciscus Natalis, 1469-1542).Readership: Academic libraries, specialists and students of Latin epic poetry (classical, medieval and modern), and specialists and students of Christian poetry.
Miroslav Marcovich taught at a number of universities, most recently that of Illinois in Urbana-Champaign. He has authored some twenty books and more than three hundred scholarly articles. In the last two decades of his life he prepared major critical editions of several patristic authors.

Izvor: http://www.brill.nl/m_catalogue_sub6_id23910.htm

Oznake: , , , , ,