Poslijediplomski studij

Poslijediplomski studij

Studij je utemeljen 1994. god. i već je tada zamišljen kao studij sa smjerovima. Program je neprestano nadopunjavan novim predmetima odnosno novim sadržajima u skladu s brzim promjenama koje se dogadjaju u području. Doktorat izvan doktorskog studija.
Prijedlog programa i izvedbenog plana doktorskog studija u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti dopunjen je i proširen u skladu s novom klasifikacijom. Promjene su u skladu s dopuštenim promjenama, a priređene su sa suradničkim institucijama.

Cilj je bio zadržati se u dopuštenim granicama promjena da se ne narušava program za koji je Odsjek za informacijske znanosti dobio dopusnicu. Promjena je naziva napravljena u skladu s promjenama koje su se formalno dogodile u klasifikaciji područja. Program studija pokriva područje i grane koje po novoj klasifikaciji nose naziv informacijske i komunikacijske znanosti. U skladu s tim je i formalna promjena naziva samo usklađivanje. U sadržajnom smislu, dodana su tri obavezna i četiri izborna predmeta za grane koje će izvoditi suradničke institucije.

Razlozi za pokretanje studija (Poslanje)
Informacijske i komunikacijske su znanosti od velike važnosti za razvitak današnjega informacijskog društva. Iako se može činiti da informacijsko društvo nastaje razvitkom informacijske i komunikacijske tehnologije i da o njoj isključivo i ovisi, informacijska je tehnologija tek jedna njegova sastavnica. Informacijsko društvo čine prije svega organizirani i uređeni sadržaji, a identifikacija, organizacija i uređenje sadržaja ovise o ljudima koji će ih znati odabrati, organizirati i urediti. Informacije su također središnje obilježje suvremenoga gospodarstva zemalja u razvijenom svijetu, koje svoje nove proizvode stvaraju i temelje na informacijama. Za Hrvatsku je stoga važno da ima obrazovane pojedince koji razumiju važnost informacija i njihovu ulogu u društvu. Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti trebao bi stvoriti visoko obrazovane i specijalizirane stručnjake koji razumiju način na koji nastaje i na koji se uređuje informacijsko društvo, struč njake koji znaju prepoznati, odabrati, organizirati, urediti, prenijeti i zaštititi informacije relevantne za građane Hrvatske i hrvatsko društvo u cjelini.

Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti pokreće se u skladu s potrebom za struč njacima u društvenim i humanističkim znanostima, istraživanjima u informacijskoj tehnologiji i temeljnim istraživanjima potaknutim stjecanjem novih znanja. Studij je usklađen s istraživanjima vezanim za hrvatski identitet s naglaskom na društvene znanosti i razvoj informacijskih i komunikacijskih znanosti kroz razvoj informacijskih sustava, informatologije, knjižničarstva, arhivistike, dokumentalistike, muzeologije, leksikografije i enciklopedistike, medija i komunikologije.

Studij je utemeljen na znanstvenom radu na projektima i osposobiti će polaznike studija za razumijevanje bitnih sastavnica informacijskih i komunikacijskih znanosti u društvenim i humanisti čkim znanostima. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost pristupa osposobiti će polaznike za znanstvena istraživanja u području informacijskih znanosti i njihovo vrednovanje cjeline istraživanja.

Prijedlog programa studija usuglašen je s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutom Sveuč ilišta u Zagrebu i Uputama za sastavljanje prijedloga poslijediplomskih studijskih programa Rektorskoga zbora. Pri sastavljanju programa studija osobito se vodilo računa o njegovoj kompatibilnosti sa srodnim programima na europskim sveučilištima.
Opći dio 
Naziv studija je Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti. Studij je u području društvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti s temeljnim granama informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, arhivistika i dokumentalistika, muzeologija, komunikologija, odnosi s javnošću, masovni mediji, novinarstvo, leksikografija i enciklopedistika. Studij je kao interdisciplinaran vezan i za humanističke znanosti polje filologija, tehničke znanosti polje računarstvo i prirodne znanosti polje matematika.

Nositelj studija je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti u suradnji sa: Sveučilište u Zadru, Odjel za informatologiju i komunikologiju i Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za komunikologiju, te arhivskim, knjižničnim, muzejskim i leksikografskim ustanovama čiji djelatnici sudjeluju u realizaciji programa studija.

Institucijska strategija razvoja doktorskih programa temelji se na daljnjem razvijanju interdisciplinarnosti unutar polja informacijskih i komunikacijskih znanosti i njegovih grana, tako i u odnosu na druga znanstvena polja i područja. Teži se uspostavljanju optimalne ravnoteže između znanstvenih istraživanja i multidisciplinarne suradnje.

Inovativnost programa je interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i partnerstvo s informacijskim ustanovama.

Uvjeti upisa na studij
Poslijediplomski doktorski studij mogu upisati osobe sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem iz društvenog ili humanističkog područja s prosjekom ocjena najmanje 3,5 i preporukama dva sveučilišna nastavnika. Osobe sa završenim diplomskim studijem iz drugih znanstvenih područ ja mogu se upisati na studij uz dodatne obveze koje određuje Vijeće doktorskog studija. Za osobe koje su studirale po studijskom sustavu prije 2005. i stekle magisterij znanosti Vijeće doktorskog studija odlučit će o smanjivanju obveza na doktorskom studiju.
Kriteriji i postupci odabira polaznika
Studenti moraju predati pismenu molbu za upis na studij s dokazima o ispunjavanju uvjeta za upis. Postupak odabira uključuje razgovor s voditeljem studija, a po potrebi i s pojedinim nastavnicima na studiju o interesima i prethodnom iskustvu kandidata.
Prava i obveze doktoranda
Tijekom doktorskog studija doktorandi imaju određena prava, ali i obveze.
Neka od osnovnih prava kao doktoranda jesu:
• pravo na dodjelu jednog mentora ili više njih,
• pravo na sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu,
• pravo na promjenu mentora ili teme (jedanput),
• pravo na izjašnjavanje o kvaliteti provođenja doktorskog programa,
• pravo na pritužbe u slučaju povrede nekog od vaših prava (koja predviđa zakon ili opći akt sveučilišta),
• doktorandima izabranima na radno mjesto znanstvenog novaka u
visokoškolskim ustanovama mora se osigurati rad u neposrednoj nastavi.
Obveze doktoranada jesu:
• redovite konzultacije s mentorom,
• podnošenje izvještaja o svome radu vijeću doktorskog studija (jednom
godišnje),
• izvršavanje svih obveza predviđenih programom studija prije upućivanja
doktorskog rada na postupak ocjenjivanja,
• imati prije obrane doktorskog rada objavljen ili prihvaćen za objavljivanje
najmanje jedan međunarodno recenzirani znanstveni rad, tematski vezan za
doktorsko istraživanje.

Prava i obveze doktoranda propisane su zakonom i Pravilnikom o doktorskim
studijima na Sveučilištu u Zagrebu.

Mobilnost
Doktorandi Sveučilišta u Zagrebu mogu dio programa svog doktorskog studija ostvariti na nekom od stranih sveučilišta. Boravak se ostvaruje u sklopu međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu na temelju bilateralnih međusveučilišnih i međufakultetskih sporazuma, Programa za cjeloživotno obrazovanje (llp), Erasmus Mundus programa, međunarodnih sveučilišnih mreža, udruga, projekata te na temelju suradnje fakulteta i pojedinačnih članova
akademske zajednice ili dobivene stipendije. Na isti način strani doktorandi zainteresirani za program određenog doktorskog studija mogu dio svoje doktorske izobrazbe ostvariti na Sveučilištu u Zagrebu.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija
Završetkom studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti omogućuje studentu stjecanje interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja iz znanstvenog područja društvenih znanosti u znanstvenom polju informacijskih i komunikacijskih znanosti i osposobljava ga za znanstveno-istraživački rad u znanstvenim granama polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Studenti će se mo ći zaposliti u javnom i privatnom sektoru u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti, u arhivskim, knjižničnim, leksikografskim, muzejskim, radio, televizijskim i novinarskim ustanovama, informacijsko-dokumentacijskim institucijama, tijelima javne uprave te kompanijama u privatnom sektoru.

Struktura i organizacija poslijediplomskog doktorskog studija
Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti odvija se kroz slušanje i polaganje obveznih i izbornih predmeta, mentorski rad, istraživanje na znanstvenim projektima, pripremanje i pisanje znanstvenih radova, te izradu i obranu doktorata.

Nastavni plan 
Nastavni plan prva četiri semestra sadrži obvezne i izborne predmete iz znanstvenog područja informacijskih i komunikacijskih znanosti i grana informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, arhivistika i dokumentalistika, muzeologija, komunikologija, odnosi s javnošću, masovni mediji, novinarstvo, leksikografija i enciklopedistika i organizacije znanja. Svaki student u prva četiri semestara upisuje po jedan obvezni od ponuđena dva predmeta i najmanje dva izborna od ponuđenih šest do sedam predmeta. Svaki od ponuđenih predmeta se održava u 15 sati nastave i nosi 10 ECTS bodova. Student može izabrati i izborne predmete iz ponude predmeta ostalih poslijediplomskih doktorskih studija na Filozofskom fakultetu, drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, drugih sveučilišta u Hrvatskoj ili Europi.

Svaki student na početku studija dobiva mentora koji ga vodi kroz studij i zajedno sa studentom izabire obvezni i izborne predmete. Na kraju svake godine mentor piše izvještaj o
radu studenta. Tokom cijelog studija student s mentorom radi na znanstvenim projektima i piše znanstvene radove.
U zadnjoj godini njegov se znanstveni rad vrednuje kroz bodovanje objavljene radove u časopisima ili na znanstvenim skupovima. Znanstveni rad objavljen ili prihvaćen za objavljivanje u časopisu s međunarodnom recenzijom vrednuje se 40 ECTS bodova, a u časopisu s domaćom recenzijom vrednuje se 20 ECTS bodova. Znanstveni rad objavljen na znanstvenom skupu s međunarodnom recenzijom vrednuje se 15 ECTS bodova, a na znanstvenom skupu s domaćom recenzijom vrednuje se 10 ECTS bodova. U zadnjoj godini vrednuje se studentov rad na projektima s mentorom i rad na sinopsisu kroz prihvaćanje sinopsisa. Uvjet za predaju sinopsisa doktorskog rada su položeni svi ispiti 120 ECTS bodova i najmanje 20 ECTS bodova iz znanstvenog rada, uvjet za predaju i obranu rada su položeni svi ispiti i najmanje 40 ECTS bodova iz znanstvenog rada i rad s mentorom 20 ECTS bodova.