Plus audaciae quam roboris

U rukopisima Regum Delmatiae atque Croatiae gesta, Marulićeva prijevoda Hrvatske kronike (prijevod je nastao 1510), ima jedno mjesto označeno rukom s ispruženim kažiprstom.

Neque enim semper prospere pugnare possunt qui plus audacie quam uirium pre se ferunt.

(Rg 11)

Najbliža paralela koju sam našao u antičkoj književnosti potječe iz Pausanijina Opisa Helade (Βοιωτικά, 9, 30, 9):

[9] ἤκουσα δὲ καὶ ἄλλον ἐν Λαρίσῃ λόγον, ὡς ἐν τῷ Ὀλύμπῳ. πόλις οἰκοῖτο Λίβηθρα, ᾗ ἐπὶ Μακεδονίας τέτραπται τὸ ὄρος, καὶ εἶναι οὐ πόῤῥω τῆς πόλεως τὸ τοῦ Ὀρφέως μνῆμα: ἀφικέσθαι δὲ τοῖς Λιβηθρίοις παρὰ τοῦ Διονύσου μάντευμα ἐκ Θρᾴκης, ἐπειδὰν ἴδῃ τὰ ὀστᾶ τοῦ Ὀρφέως ἥλιος, τηνικαῦτα ὑπὸ συὸς ἀπολεῖσθαι Λιβηθρίοις τὴν πόλιν. οἱ μὲν δι' οὐ πολλῆς φροντίδος ἐποιοῦντο τὸν χρησμόν, οὐδὲ ἄλλο τι θηρίον οὕτω μέγα καὶ ἄλκιμον ἔσεσθαι νομίζοντες ὡς ἑλεῖν σφισι τὴν πόλιν, συὶ δὲ θρασύτητος μετεῖναι μᾶλλον ἢ ἰσχύος.

Odnosno, u latinskom prijevodu relevantnog dijela (συὶ δὲ θρασύτητος μετεῖναι μᾶλλον ἢ ἰσχύος): apro vero plus audaciae inesse quam roboris.

Pauzanija i latinski: Google Book Search (tu je relevantni pasus).

Odnosno:


Pausaniae Graeciae descriptio By Pausanias, Romulo Amaseo

Slatke muke priređivača teksta, dio I.

Dakle — kako se tekst zapravo zove? Naš je zadatak otkriti što je autor — u ovom slučaju, Marko Marulić — zapravo napisao (autograf nije očuvan).
Većina rukopisa — od onih koji imaju naslov — ima ovako:

Regum Dalmatiae et Croatiae gesta

Najstariji rukopis i autoritativno tiskano izdanje imaju, međutim, ovako:

Regum Dalmatiae atque Croatiae gesta

zanimljivo je da izdanje ne argumentira svoj odabir, a da je gotovo sigurno da priređivač nije imao uvida u najstariji rukopis. S druge strane, najstariji rukopis ponekad djeluje kao da baš iz principa mijenja Marulićeve lekcije — ponekad, najčešće u redoslijedu, on sam odudara od svih ostalih.
Stvar se dodatno komplicira kad Google pokaže da je mletački dužd imao titulu "Dalmatiae atque Croatiae dux".
Usput, čini se da je MM norma bila Delmat- a ne Dalmat-... i to bi trebalo primijeniti.

Trunci naribus auribusque

"Lingvistički organ" Marka Marulića navodio ga je, čini se, na prilično neobične veze. Sintagma iz "Regum Dalmatiae et Croatiae gesta", čije je kritičko izdanje u pripremi, privukla je pažnju priređivača — da bi se ispostavilo da je najbliža nama dostupna paralela u jednom od odbojnijih Marcijalovih epigrama.

Marulić, o sramnom kraju zlog kralja Seislava:

Iussit mulier Seoslauum in uincula coniici, naribus auribusque truncari et omnibus ostentui esse; foedum sane spectaculum, sed tantis hominis flagitiis non indignum.

Marcijal (tekst s njegovog bloga):

II.83

foedasti miserum, marite, moechum,
et se, qui fuerant prius, requirunt
trunci naribus auribusque uultus.
credis te satis esse uindicatum?
erras: iste potest et irrumare.

Veza je, dakako, u "rezanju nosnica i ušiju": trunci naribus auribusque, odnosno naribus auribusque truncari kod Marulića.

Zanimljivo je da se Marulić sjeća nečeg što je pročitao u sadističko-opscenom epigramu ("irrumare" je glagol koji je zapamtio svaki čitatelj Katula); no, podjednako je zanimljivo kako radi Marulićevo lingvističko pamćenje — kako on pamti frazu, asimilira je — usvaja je, u vrlo doslovnom smislu — da bi je upotrebio na prikladnom mjestu.

Marulić, Schwandtner i Album Shaper

Kako sve mogu izgledati knjige na internetu? Brzo rješenje: imate li fotografije stranica, ponudite ih ljudima kao slike, bez optičkog prepoznavanja slova itd. Tu će poslužiti programi za prezentaciju slika, koji u imenu znaju imati "album" ili "galerija" (gallery).

Primjer je Marulićev prijevod dijela tzv. "Hrvatske kronike", pod imenom "Regum Dalmatiae et Croatiae gesta", kako ga je 1748. u Beču objavio Joannes Georgius Schwandtner, kao dio zbirke Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres et genuini (tom III).

Fotografsko izdanje možete pogledati ovdje: [X].

Izrađeno je — vrlo brzo — pomoću alata za obradu slika (gThumb na Ubuntuu) i alata za izradu albuma (Album Shaper, postoji i u verzijama za ostale operativne sustave; dopao mi se zbog jednostavnosti, volim asketske prezentacije — pogotovo za znanstvena izdanja).

Stemma codicum

Ovo je prva skica međusobnog odnosa šest prijepisa i dva tiskana izdanja u kojima je sačuvan tekst Marulićeva prijevoda Hrvatske kronike (u Marulićevoj verziji, Regum Croatiae et Dalmatiae gesta).

Žuti kvadrat označava Marulićev (nesačuvani) arhetip; bijeli su kvadrati rukopisi (Rec = Biblioteca Giustiniani-Recanati, P = Milano, Ambrosiana, M = Venecija, Marciana, V = Biblioteca Apostolica Vaticana, NBS = Nacionalna biblioteka Srbije, L1 = čistopis Ivana Lučića, koji se također čuva u Vatikanskoj biblioteci); zeleni su kvadrati tiskana izdanja (Luc = Lučićevo, Sis = Šišićevo izdanje).

Kolacioniranje ovih verzija daje niz povoda za razmišljanje o načelima priređivačkog zanata (Manuscripta ponderantur, non numerantur; Lectio difficilior potior; Recentiores non deteriores, etc).