Prijedlog
Nastavnog plana i programa za gimnaziju

HISTORIJA – POVIJEST

Osvrt

Već polovinom 2000.godine upozoravano je iz Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta da ni u samoj Federaciji Bosne i Hercegovine nije ujednačen nastavni plan i program na razini osnovnih škola i opće gimnazije. “Sa manjim odstupanjima i prilagodama u svih 10 Kantona Federacije potrebno je primjenjivati Nastavni plan i program Federacije Bosne i Hercegovine. Izuzetak je Kanton Sarajevo koji je, rukovodeći se proizišlim pravom iz Dejtonskog sporazuma, utvrdio svoj plan koji se razlikuje od nastavnog plana u ostalim kantonima.(…) Bitna je razlika u nastavnom planu za gimnaziju Kantona Sarajevo u odnosu na ostale kantone, što stvara teškoće pri prelasku učenika u Kanton Sarajevo. Historija, Geografija, Kemija, Biologija i Fizika izučavaju se samo u prvom i drugom razredu, dva sata sedmično (u ostalim kantonima izučavaju se tijekom sve četiri godine školovanja), a smanjen je broj sati iz Bosanskog i Latinskog jezika kao i iz Matematike. Uvedeni su novi predmeti: Obrazovanje za demokratiju i Kultura religija. Kako postoji više tipova gimnazija, napravljeno je i više nastavnih planova ovisno kojem tipu gimnazija pripada. Dakle, kantoni sa bošnjačkim većinskim stanovništvom, izuzev sarajevskog, prihvatili su nastavne planove i programe Federalnog ministastva obrazovanja, a kantoni sa većinskim hrvatskim stanovništvom i dalje se ravnaju prema hrvatskim nastavnim planovima i programima s tim što su usvojili anekse tako da se u gradivu tretira Bosna i Hercegovina. Na posljednjem sastanku kantonalnih ministara obrazovanja zaključeno je da se do početka sljedeće godine ponovo održi sastanak na kojemu će biti predloženi nastavni planovi koji će biti ujednačeni na federalnoj razini tako da omoguće horizontalnu pokretljivost (“Oslobođenje”, 19.7.2000.).

U srpnju 2001.godine Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Sarajevu započelo je sa izradom prijedloga novih nastavnih planova i programa iz književnosti, jezika i povijesti za osnovnu školu i opću gimnaziju. Formirane su komisije za svaki nastavni predmet na dvije razine obrazovanja. Planirano je završiti posao do kraja studenog 2001.godine. Na početku ovog izuzetno značajnog projekta Federalno ministarstvo najavilo je: “Na osnovu tih nastavnih planova i programa odmah će biti raspisan natječaj za prikupljanje rukopisa i nadamo se da će prvi put od Dejtonskog sporazuma učestvovati autori iz cijele Federacije. Jer, udžbenici su posljedica nastavnih planova i programa” (“Oslobođenje”, 29.8.2000.).

Navedeni prijedlog nastavnih planova i programa namijenjen je obrazovanju u Federaciji, mada je neka vrsta razgovora vođena i na razini oba entitetska ministarstva. Resorni ministri, gospoda Mujo Demirović i Gojko Savanović, su razmijenili mišljenja o zajedničkoj strategiji u obrazovanju, naročito iz nacionalne grupe predmeta. Iz priopćenja za tisak može se zaključiti da će zajednička strategija osnovnog i srednjeg obrazovanja pričekati još izvjesno vrijeme. Mnogo je spornih pitanja o kojima se treba postupno dogovarati (“Dnevni Avaz”, 30.11.2001.).

Krajem studenog 2001.godine završen je Prijedlog Nastavnog plana i programa za književnost, jezik i historiju. Federalni ministar prof. dr. Mujo Demirović u intervjuu “Slobodnoj Dalmaciji” od 15.prosinca 2001.godine naglasio je: “Napravili smo moderne programe sukladne europskim standardima, oslobođene ideologije i negativnih sadržaja, kao i polemičnih točaka o kojima znanost još uvijek nije dala svoj sud. Ovim je programima ispoštovana volja sva tri naroda u BiH”. Ovim intervjuem prijedlog nastavnih planova i programa dat je na javnu raspravu o kojima će mišljenje dati stručnjaci i kantonalni ministri obrazovanja. Ministar Demirović kaže da: “Ponuđeni programi ničim ne narušavaju identitete ni jednog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. Njihova se manjkavost može pokazati jedino u realizaciji zastupanja identiteta onih naroda koji u Bosni i Hercegovini nisu označeni kao konstitutivni”. Između ostalog, federalni ministar je naglasio želju da ti udžbenici budu primijenjeni i opsegom i sadržajem, da budu suvremeni, sukladni europskim standardima i da budu funkcionalni. Na novinarsko pitanje da li se ovi programi mogu protumačiti kao unitaristički, ministar Demirović je odgovorio: “Ako bi se ovi programi procijenili i shvatili kao unutaristički, istog ću ih trenutka povući”. Svakako, prijedlog nastavnog plana i programa bit će preveden na jezike sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, a prema tome napravit će se i udžbenici. Ovaj intervju završio je ministar Demirović najavom edukacije prosvjetnih djelatnika putem seminara u organizaciji federalnog ministarstva .

Kako je Vijeće Europe proglasilo 2002.godinom obrazovanja, tako se i Bosna i Hercegovina našla pred novim obvezama u modernizaciji obrazovnog sustava. Ovom temom bavio se federalni ministar gospodin Mujo Demirović i na tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (“Oslobođenje”, 3.2.2002.). U svom izlaganju on se osvrnuo i na trenutno stanje u obrazovanju jer je Dejtonskim sporazumom Bosna i Hercegovina dobila više sustava obrazovnih politika koji nisu doprinosili tome da se BiH integrira. Prvo su stvorene dvije entitetske politike, a u međuvremenu je stvoren i jedan decentralizirani, kantonalni sustav unutar Federacije. Prof. dr. Mujo Demirović podsjetio je učesnike tribine na potpisivanje Jahorinske deklaracije kojom se stvorila osnovica u procesu reformiranja i modernizaciji obrazovnog sustava od osnovnog škola do sveučilišta (“Oslobođenje”, 3.2.2002.).

U isto vrijeme je gospodin Wolfgan Petritsh, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, bio gost Gradskog foruma u Mostaru. Prema izvješću iz dnevnog lista “Oslobođenje”, od 3.2.2002.godine, između ostalog rekao je da “Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini ne može podnijeti tri odvojena obrazovna sistema, zbog čega je neophodno izvršiti pritisak na odgovorne zvaničnike da poboljšaju situaciju u toj oblasti”.

Prijedlozi novih nastavnih planova i programa za jezik i književnost i historiju za osnovne i srednje škole objavljeni su u časopisu za nastavnu praksu pod imenom “Didaktički putokazi” br. 25, god. VII., Zenica, 2001. str. 63-114.

Nastavni plan i program za I. razred opće gimnazije

Nastavni plan i program za II. razred opće gimnazije

Nastavni plan i program za III. razred opće gimnazije

Nastavni plan i program za IV. razred opće gimnazije

email...

Prijedlog Nastavnog plana i programa za gimnaziju

HISTORIJA – POVIJEST

Osvrt

Prijedlog
Nastavnog plana i programa za gimnaziju