Najava predavanja dr. sc. Damira Borasa i dr. sc. Kristine Milković Šarić

20 ožu.
2012

Prof. dr. sc. Damir Boras i dr. sc. Kristina Milković Šarić
Filozofski fakultet u Zagrebu

Obrada teksta i Begriffsgeschichte na primjeru Krajiških osnovnih zakona iz 1807. godine

 

Obrada teksta koja podrazumijeva izradu baze podataka na temelju tekstualnih predložaka i konkordancija kao analitičkoga aparata, nije nova istraživačka tehnika no dosad je bila više primjenjivana u drugim znanstvenim disciplinama, poput teorije književnosti, a u historiografiji dosad nije naišla na jači odjek unatoč tomu što su određene vrste povijesnih izvora, poput pravnih normi ili političkih programa primjerice, osobito pogodni za takvu vrstu istraživanja kojom se izdvajaju ključni termini i njihovo tekstualno okruženje.

Begriffsgeschichte ili povijest pojmova posebna je poddisciplina socijalne povijesti koja se bavi promjenama u značenju pojmova tijekom vremena. Njenu koncepciju osmislio je njemački povjesničar Reinhart Koselleck i utemeljio je na ideji da tranziciji staleškoga društva u razdoblju od oko 1750.-1850. odgovara promjena sadržaja temeljnih društveno-političkih pojmova (Grundbegriffe). Ovdje je, zapravo, riječ o tumačenju izabranih temeljnih pojmova s obzirom na konkretni pravno-politički i scioekonomski sustav. Ta poddisciplina socijalne povijesti dosad nije ozbiljnije zaživjela u hrvatskoj historiografiji. Kad je riječ o njezinoj primjeni u okviru vojnokrajiške povijesti, nužna je specifična prilagodba zbog činjenice da u Vojnoj krajini nije postojalo staleško društvo na način na koji je bilo prisutno izvan tog prostora.

Krajiški osnovni zakoni sadržavaju šest poglavlja i 155 zakonskih članaka i dosad su u historiografiji relativno dobro poznati. Proglašeni su carskom odlukom od 7. rujna 1807. godine i dijelom su pravne kodifikacije na području Habsburške Monarhije koja je – kad je riječ o austrijskim nasljednim zemljama – završila 1811. objavom Općega građanskoga zakonika. Kao i Opći građanski zakonik, Krajiški osnovni  zakoni nastaju, u krugu dvorskih činovnika, u duhu Savignyjeve pravne škole koja “duh naroda” (Volkgeist) smatra izvorom prava te predstavlja radikalni zaokret u odnosu na zakonodavnu ideju iz druge polovice 18. stoljeća. Izravna posljedica te idejno-pravne pozicije kodifikacija je dijela običajnoga prava unutar Krajiških osnovnih  zakona (Drittes Hauptstück: Von der Haus-Communion). To je ujedno prva kodifikacija običajnoga prava na južnoslavenskome prostoru uopće koja se odvijala kao državni projekt.

Krajiški osnovni  zakoni s jedne strane odražavaju želju za održavanjem kontinuiteta u normativnoj praksi države na tom prostoru, a s druge strane težnju da se u krajišniku vidi državljanina – kako im se car Franjo I. obratio u preambuli zakona (als Staatsbürger). Država se ovdje javlja kao akter reforme – iskazuje tendencije za promjenom prava no i težnju za monopolom nad pravnim sustavom.

Zakonski članci Krajiških osnovnih zakona definiraju obveze krajišnika prema državi, a preostalim sadržajem odgovaraju pravu koje je po Gurvitchu karakteristično za seljake – bave se pretežno institutima vlasništva nad zemljom i nasljedstva te odnosima unutar obitelji. Budući da je krajiško društvo tradicionalno društvo kojeg karakterizira nemogućnost odvajanja pravnoga normativnog sustava od drugih normativnih sustava poput morala i religije, pravna pravila Krajiških osnovnih zakona, koji dakle prema zamislima svojih autora nastaju kao specifičan spoj državnih interesa i “duha naroda” pretvorenih u pravnu normu, nužno je kontekstualizirati i unutar krajiške pravne kulture.

Pitanje jezika, koje se nameće kao osobito bitno za svaki zakonski akt zbog funkcije jezika u prijenosu značenja, u slučaju Krajiških osnovnih zakona postavlja se na osobit način. Autentični tekst zakona pisan je na njemačkome jeziku, no gotovo istodobno (1808.) objavljena su dva prijevoda – na tzv. “slavonski” jezik, tj. štokavsko-ikavski književnojezični idiom koji se od sredine 18. stoljeća nalazio na putu standardizacije te na slavenosrpski jezik koji se izvan standardizacijskih normi razvijao kao “srednji stil” građanskoga obrtničko-trgovačkog sloja te pripadnika vojnih i admisitrativnih službi u okvirima Habsburške Monarhije u trokutu Pešta – Temišvar – Srijemski Karlovci. Na taj se način pisani zakon pojavio u društvu s prevladavajućom usmenom kulturom. Slavenski narodi na državnom prostoru Habsburške Monarhije ozbiljno su se suočili s pitanjem pravne terminologije tek od sredine 19. stoljeća vezano uz prijelaz na “građanski”, nestaleški konstitutivno-normativni poredak i modernizacijaka pitanja koja su se pojavila s tim u vezi u okvirima habsburške reforme “odozgo” i politike neoapsolutizma. Obradom sva tri teksta Krajiških osnovnih zakona paralelno moguće je utvrditi koliko su prijevodni jezici pojmovno mogli udovoljiti standardu njemačkoga pravnog teksta na početku 19. stoljeća još uvijek u okvirima “staroga režima” u specifičnim društvenim uvjetima na krajnjem rubu Monarhije.

 

Biobibliografija

Dr. sc. Damir Boras (1951.) redoviti je profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1. 10. 2009. obnaša dužnost dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 2007. godine voditelj je znanstvenog programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH u području informacijskih znanosti “Izvori za hrvatsku baštinu i hrvatski europski identitet” koji obuhvaća šest znanstvenih projekata iz područja informacijskih znanosti. Od iste je godine voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH u području informacijskih znanosti Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet. Sudjelovao je i sudjeluje kao istraživač na više projekata pri Ministarstvu znanosti (od 1990. do danas). Predaje na dodiplomskom studiju informacijskih znanosti te na poslijediplomskim doktorskim studijima informacijskih znanosti (Filozofski fakultet) i hrvatske kulture (Filozofski fakultet), a predavao je i na poslijediplomskim studijima psihologije te glotodidaktike na Filozofskom fakultetu. Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Studia lexicographica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 2007.). Član je uređivačkog odbora za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima Medianali (od 2007.). Objavio je preko pedeset znanstvenih i stručnih radova, knjiga i srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika te 40-tak pozvanih predavanja i prioćenja na stranim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, računalne obrade teksta i jezika, leksikografije i enciklopedike. Dobitnik je više nagrada.

Izbor iz bibliografije:

“Rječnička baza hrvatskog književnog jezika.” u: Informatologia Yugoslavica. 17. 1985., 223-242. (u koautorstvu s Miroslavom Kržakom)

“Strojna priprema rječnika sveukupnoga Gundulićeva djela.” u: Obrada teksta i prikaz znanja. Zavod za informacijske studije Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1993., 99-124.

Uvod u informacijsku znanost. Školska knjiga. Zagreb, 1992. (drugo izd. 1993.) (u koautorstvu s Miroslavom Tuđmanom i Zdravkom Dovedanom)

“Hipertekst i pretraživanje informacija u društveno-humanističkim znanostima – primjer pravnih propisa.” u: Proceedings of the Conference: language and Communication. Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. Zagreb, 1996., 78-85. (u koautorstvu s Davorom Laucom)

“Enciklopedija budućnosti: interaktivni izvor znanja.” u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. 10. Zagreb, 2001., 145-153. (u koautorstvu s Nenadom Prelogom)

“Rječnik Fausta Vrančića – temelj hrvatske rječničke baštine (računalna obradba).” u: Tuđman, Miroslav (ur). Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika. Zavod za informacijske studije. Zagreb, 2003., 237-272. (u koautorstvu s Nives Mikelić)

 

Dr. sc. Kristina Milković Šarić (Mostar, 1974.), osnovnu školu završila je u Ilači, a gimnaziju u Vinkovcima i Zagrebu 1993. Iste se godine upisala na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na studij jednopredmetne povijesti. Diplomirala je 2001. godine te upisala poslijediplomski studij Hrvatska povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i iste godine zaposlena kao znanstvena novakinja na projektu prof. dr. sc. Nikše Stančića Temeljni dokumenti hrvatske povijesti u Zavodu za hrvatsku povijest. Magistarski rad pod naslovom Osnovni krajiški zakon (1807.) pod mentorstvom prof. dr. sc. Drage Roksandića obranila je 2005. godine. Doktorsku disertaciju JOSIP JELAČIĆ 1830. – 1848. Plemić, časnik i preporoditelj u društvima “staroga režima” obranila je 2009. također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikše Stančića. U status više asistentice izabrana je 2009. Osim znanstveno-istraživačkoga rada na matičnome projektu, od akademske godine 2002./2003. kontinuirano sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, kolokvija,  okruglih stolova te na kongresima hrvatskih povjesničara. U dva navrata (po 14 dana) bila je stipendistica štajerske Zemaljske vlade u Grazu (stipendija “Mogersorf”). Istraživački se najviše bavi razdobljem 1700. – 1850., osobito socijalnom, pravnom i kulturnom poviješću te procesima protomodernizacije i modernizacije na području hrvatskih zemalja, a posebno na vojnokrajiškom prostoru, u njihovu habsburškom, odnosno srednjoeuropskom i jugoistočnoeuropskom okviru.

Izbor iz bibliografije:

“Položaj časnika prema zakonskoj regulativi za Vojnu krajinu: Krajiška prava (1754.) i Osnovni krajiški zakon (1807.)”. u: Povijesni prilozi. 31. Zagreb, 2006., 161-182.

“Josip Jelačić – Edelmann und Soldat in der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts.” u: Internationales Kulturhistorisches Symposion Mogersdorf, Führungsschichten im pannonischen Raum im 18. und 19. Jahrhundert,Graz, 2007., 75-109.

“Khevenhüller, Ludwig Andreas.” u: Hrvatski biografski leksikon. Sv. 7. 2009., 287-288.

“Percepcija Crne Gore i Crnogorca u austrijskim vojnim izvješćima tridesetih godina 19. stoljeća” u: Migracijske teme, Vol. 26., Br. 1., 2010., 67-84.

“Represalije protiv Podzvizda 1845. Fenomen četovanja i maloga rata u kasnim krajiškim društvima na hrvatsko-bosanskoj granici.” Povijesni prilozi 40,Zagreb, 2011., 195.-224.

Podijelite Komentirajte

Odgovori

rel=