Diplomski studij turkologije

PROGRAM DIPLOMSKOGA STUDIJA

Trajanje i bodovi diplomskog studija: Diplomski studij turkologije traje četiri semestara (što donosi ukupno 60 bodova, 15+15+16+14) , a završava se diplomskim radom (15 bodova) kojim student stječe titulu „magistra turkologije“. Ukupan zbroj bodova nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija te obrane rada iznosi 165.

Smjerovi: Svi polaznici diplomskog studija dužni su položiti sve obvezatne predmete navedene u programu diplomskog studija (iz jezika, književnosti, povijesti / civilizacije i dr.) bez obzira na izbor teme magistarskog rada budući da je stjecanje širih općeturkoloških znanja primaran cilj studija. To znači da na zagrebačkom studiju turkologije – barem što se nastavnog procesa tiče – za sada ne postoje smjerovi; ipak, već mogućnost odabira teme magistarskog rada iz spomenutih triju oblasti i zaseban mentorski rad studenta s profesorom u stanovitome smislu impliciraju pojam izbornosti.

Tema magistarskog rada može biti turski jezik (suvremeni ili osmanski), književnost ili opća i kulturna povijest Turaka. Dopunska općeteorijska znanja iz bliskih oblasti student nadopunjuje odabirom odgovarajućeg izbornog predmeta (v. popis). Završni rad u drugoj struci može se priznati i kao završni turkološke struke ako je po tematici i metodologiji kompatibilan s radom kakav se piše na turkologiji, odnosno ako je po svojoj prirodi interdisciplinaran.

Hodogram i opisi predmetâ diplomskog studija:

1, SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti

NAZIV PREDMETA (21) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS UKUPNO
Sintaksa finitnih glagolskih formi turskog jezika Predavanja 1 2 7
Asistentske vježbe 2 2
Lektorske vježbe 3 2
Seminari 1 1

 

NAZIV PREDMETA (22) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS UKUPNO
Uvod u osmanski jezik (I) Predavanja 1 2 4
Vježbe 1 1
Seminari 1 1

 

NAZIV PREDMETA (23) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Uvod u osmansku književnost Predavanja 2 2 4
Vježbe: lektira 1 1
Seminari 1 1

2. SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti

NAZIV PREDMETA (24) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS UKUPNO
Sintaksa infinitnih glagolskih formi turskog jezika Predavanja 1 2 7
Asistentske vježbe 2 2
Lektorske vježbe 3 2
Seminari 1 1

 

NAZIV PREDMETA (25) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS UKUPNO
Uvod u osmanski jezik (II) Predavanja 1 2 4
Vježbe 1 1
Čitanje osmanskih tekstova 1 1

 

NAZIV PREDMETA (26) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Osmanska književnost Predavanja 2 2 4
Vježbe: osmanska lektira 1 1
Seminari 1 1

3. SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti

NAZIV PREDMETA (27) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS UKUPNO
Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevođenje (I) Predavanja 7
Asistentske vježbe 2 2
Lektorske vježbe 3 2
Seminari 1 2

 

NAZIV PREDMETA (28) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Uvod u modernu tursku književnost Predavanja 2 2 4
Vježbe: Turska lektira 1 1
Seminari 1 1

 

NAZIV PREDMETA (29) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Kulturna povijest Osmanskog carstva (I) Predavanja 2 2 3
Seminari 1 1

 

NAZIV PREDMETA (30) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Osmanska lektira Vježbe / seminari 2 2 2

 

4. SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti

NAZIV PREDMETA (31) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS UKUPNO
Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevođenje (II) Predavanja 7
Asistentske vježbe 2 2
Lektorske vježbe 3 2
Seminari 1 2

 

NAZIV PREDMETA (32) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Uvod u suvremenu tursku književnost Predavanja 2 2 4
Vježbe: Turska lektira 1 1
Seminari 1 1

 

NAZIV PREDMETA (33) OBLICI NASTAVE Broj sati ECTS
Kulturna povijest Osmanskog carstva (II) Predavanja 2 2 3
Seminari 1 1

 

 

IZRADA MAGISTARSKE RADNJE NAČIN RADA ECTS UKUPNO
Jezik / književnost / osmanistika, opća i kulturna povijest Turaka Mentorski 15 15

 

Opis predmeta diplomskog studija

21) Sintaksa finitnih gl. formi turskog jezika;

ECTS-bodovi: 7;

Jezik: hrvatski i turski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata asistentskih, 3 sata lektorskih vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: završen preddiplomski studij;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: ustroj i vrste jednostavnih i složenih rečenica s finitnim gl. predikatom;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Čaušević, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.

Čaušević, E. (2018), Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju, Zagreb: Ibis grafika.

Čaušević, E. (1994.), Struktura turske rečenice. Prilog kontrastivnoj analizi sintakse turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 37. 1994. 5-34.

Kornfilt, J. (2000), Turkish, New York: Routledge.

Banguoğlu, T. (1986.), Türkçenin Grameri. Ankara.

Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi. Istanbul.

Dopunska literatura:

Göksel, A. i Kerslake, C. (2005), Turkish: A Compehensive Grammar, New York: Routledge

Atabay, N. & Özel, S. & Çam, A. (1981.), Türkiye Türkçesinin Sözdizimi, Ankara.

Kononov, A. N. (1956.), Grammatika sovremennogo tureckogo literaturnogo jazyka, Moskva, Leningrad.

22) Uvod u osmanski jezik (I);

ECTS-bodovi: 4;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat seminara (čitanje osmanskih tekstova) na tjedan;

Uvjeti: završen preddiplomski studij;

Ispit: pismeni;

Sadržaj: kratki uvod u povijest i historijsku gramatiku turskoga jezika; arapsko pismo kod Turaka; pisanje turskih samoglasnika i suglasnika; dvoglasnik ñ; pisanje sufiksa; arapski i perzijski gramatički i leksički elementi u osmanskom jeziku;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Buğday, K. (2002.), Osmanlıca Dersleri, II, Ankara.

Hagopian, V. H. (1907.), Ottoman-Turkish Conversation-Grammar, Heidelberg.

Dopunska literatura:

Barjaktarević, F. (1962.), Osnovi turske gramatike, Beograd.

Kerslake, C. (1998.): Ottoman Turkish, str. 179-202. U: The Turkic Languages (ed. by L. Johanson and E. A. Csató), London & New York.

Kreutel, R. F. (1965.), Osmanisch-Türkische Chrestomathie, Wiesbaden.

23) Uvod u osmansku književnost ;

ECTS-bodovi: 4;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: završen preddiplomski studij;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: periodizacija turske književnosti; narodna književnost; vjerska (sufijska, religiozno-didaktička) i dvorska književnost; rodovi, vrste, motivi i tematske preokupacije;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Halman, Talat Sait i dr. (ur.), Türk Edebiyatı Tarihi (I. i II. sv.), TC Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, Ankara, 2007.

An Anthology of Ottoman Poetry, priredili: W. G. Andrews, N. Black i M. Kalpaklı, Austin, Universitiy of Texas Press, 2006.

Bombaci, A. (1965.), Storia della letteratura turca, Milano, (francuski prijevod: Histoire de la littérature turque, Paris, 1968., prevela I. Melikoff)

Kut, Günay, „Turska književnost u Anadoliji“, u: E. Ihsanoğlu (ur.), Historija Osmanske države i civilizacije II, (str. 172-201), Orijentalni institut, Sarajevo, 2008.

Dopunska literatura:

Mengi, M. (1997.), Eski Türk Edebiyatı Tarihi – Edebiyat Tarihi – Metinler, Ankara.

Nametak, F. (2012.), Historija turske književnosti, Sarajevo.

Schimmel, Annemarie (1992.) I am Wind You are Fire: The Life and Work of Rumi, Shambhala Publications.

Schimmel, Annemarie (2001.) As Trough a Veil: Mystical Poetry in Islam, Oneworld, Oxford.

24) Sintaksa infinitnih glagolskih formi turskoga jezika;

ECTS-bodovi: 7;

Jezik: hrvatski i turski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata asistentskih, 3 sata lektorskih vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: upisan i odslušan Sintaksa finitnih glagolskih formi turskoga jezika;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: preoblike finitnih gl. formi u infinitne: nominalizacija, atribucija, adverbijalizacija; tipovi i klasifikacija infinitnih gl. formi – pristupi i nedoumice; rečenične funkcije i hrvatski prijevodni ekvivalenti infinitnih gl. formi turskoga jezika;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Čaušević, E. (2018), Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju, Zagreb: Ibis grafika.

Čaušević, E. (1995.), Nominalizacija u turskome jeziku (I) – Prilog kontrastivnoj analiz i sintakse turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 40. 1995. 33-50.

Čaušević, E. (1997.), Nominalizacija u turskome jeziku II. – Prilog kontrastivnoj analizi sintakse turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 43-44. 1997. 29-60.

Čaušević, E. (1997.), Adverbijalizacija u turskome jeziku. u: Prilozi za orijentalnu filologiju 46/1996. (1997). 13 -37.

Čaušević, E. (1994.), Struktura turske rečenice. Prilog kontrastivnoj analizi sintakse turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 37. 1994. 5-34.

Čaušević, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.

Dopunska literatura:

Kornfilt, J. (2000), Turkish, New York: Routledge.

Göksel, A. i Kerslake, C. (2005), Turkish: A Compehensive Grammar, New York: Routledge

Banguoğlu, T. (1986.), Türkçenin Grameri, Ankara.

Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi, Istanbul.

25) Uvod u osmanski jezik (II);

ECTS-bodovi: 4;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat seminara (čitanje osmanskih tekstova) na tjedan;

Uvjeti: upisan i odslušan Uvod u osmanski jezik (I);

Ispit: pismeni;

Sadržaj: čitanje starijih i novijih (tiskanih) osmanskih tekstova, prevođenje i gramatička analiza;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Buğday, K. (2002.), Osmanlıca DersleriI, II, Ankara.

Hagopian, V. H. (1907.), Ottoman-Turkish Conversation-Grammar, Heidelberg.

Dopunska literatura:

Barjaktarević, F. (1962.), Osnovi turske gramatike, Beograd.

Kerslake, C. (1998.): Ottoman Turkish, str. 179-202. U: The Turkic Languages (ed. by L. Johanson and E. A. Csató), London & New York.

Kreutel, R. F. (1965.), Osmanisch-Türkische Chrestomathie, Wiesbaden.

26) Osmanska književnost;

ECTS-bodovi: 4;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: upisan i odslušan Uvod u osmansku književnost;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: najznačajnija imena književnosti osmanskog razdoblja;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Halman, Talat Sait i dr. (ur.), Türk Edebiyatı Tarihi (III. sv.), TC Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, Ankara, 2007.

Bombaci, Alessio. Storia della letteratura turca, Milano, 1965. (francuski prijevod: Histoire de la littérature turque, Paris, 1968., prevela I. Melikoff, 243-346)

An Anthology of Ottoman Poetry, priredili: W. G. Andrews, N. Black i M. Kalpaklı,

Austin, Universitiy of Texas Press, 2006.

Kabaklı, Ahmed. Türk Edebiyatı (svezak III, IV,V), Istanbul, 1997.

Dopunska literatura:

Mengi, M. (1997.), Eski Türk Edebiyatı Tarihi – Edebiyat Tarihi – Metinler, Ankara.

Nametak, F. (1997.), Divanska književnost Bošnjaka, Sarajevo.

27) Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevođenje (I);

ECTS-bodovi: 7;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata asistentskih vježni, 3 sata lektorskih vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: položen ispit iz Sintaksa infinitivnih glagolskih formi turskoga jezika;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: ustroj turskog jezika / kontrastiranje turskog s hrvatskim jezikom / prevođenje u oba smjera;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Čaušević, E. (2018), Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju, Zagreb: Ibis grafika.

Čaušević, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.

Čaušević, E. (1994.), Struktura turske rečenice. Prilog kontrastivnoj analizi sintakse turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 37. 1994. 5-34.

The Structure of Turkic. In: The Turkic Languages (1998.), ed. by L. Johanson and É. Á. Csató. London, New York.

Kornfilt, J. (2000), Turkish, New York: Routledge.

Dopunska literatura:

Grönbech, K. (2000.), Türkçenin yapısı (çeviren Akalın, M.), Ankara.

Slobin, D. I. & Zimmer, K. (1986.), Studies in Turkish Linguistics. Amsterdam, Philadelphia.

Šiljak-Jesenković, A. (2003.), Nad turskim i bosanskim frazikonom, Sarajevo.

Göksel, A. i Kerslake, C. (2005), Turkish: A Compehensive Grammar, New York: Routledge

Banguoğlu, T. (1986.), Türkçenin Grameri, Ankara.

Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi, Istanbul.

Karaörs, M. (1993.), Türkçenin Söz Dizimi ve Cümle Tahlilleri, Kayseri.

Cankay, S. (1988.), Untersuchungen zu den redeeinleitenden Verben im Deutschen und Türkischen: kontrastive Sprachanalyse, Oberhausen.

28) Uvod u modernu tursku književnost;

ECTS-bodovi: 4;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: položen ispit iz Osmanska književnost;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: turska književnost od početaka 19. st. do utemeljenja Republike: promjena tema i motiva u poeziji i prozi; okretanje zapadnim uzorima; rađanje novih književnih vrsta: drama, kratka priča i roman; tematske preokupacije, utjecaji, književne škole; značajnija imena moderne turske književnosti;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Türk edebiyatı tarihi 3; ur.: T.S. Halman i dr., AKT Bakanlığı, 2006.

Banarlı, N. Sâmi (1998.), Resimli Türk Edebiyatı Tarihi, II, Istanbul.

Kudret, Cevdet (1987.): Türk edebiyatında hikâye ve roman: Tanzimat’tan Meşrutiyet’e kadar.

Dopunska literatura:

Göçgün, Ö. (1991.), Türk Edebiyatı AraştırmalarıI, II, Konya.

Tuncer, H. (1996.), Cumhuriyet Devri TürkEdebiyatı, II, İzmir.

29) Kulturna povijest Osmanskog carstva (I);

ECTS-bodovi: 3;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: položeni ispiti iz prethodnog semestra;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: dvor i uprava; vjerske i obrazovne ustanove; znanosti, ulema; turski narativni izvori za kulturnu povijest; umjetnost, graditeljstvo, arhitektura; biblioteke, rukopisi i dr.;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Inalcik, H. (2002.), Osmansko Carstvo, klasično doba 1300-1600 (preveo D. Mujadžević), Zagreb.

Faroqhi(1995.), Kultur und Alltag im Osmanischen Reich: vom Mittelalter bis zum Anfang des 20. Jahrhunderts, München.

Dopunska literatura:

The Great Ottoman – Turkish Civilisation, Vol. III (Philosophy, Science and Institutions), IV. (Culture and Arts), (2000.), Ankara.

30) Osmanska lektira;

ECTS-bodovi: 2;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata seminara / vježbi na tjedan;

Uvjeti: položeni ispit iz Uvoda u osmanski jezik (II);

Ispit: pismeni;

Sadržaj: čitanje raznovrsnih osmanskih tekstova;

Cilj: usvojiti znanja naznačena uopisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Kreutel, R. (1965.), Osmanisch-Tükische Chrestomathie, Wiesbaden.

Dopunska literatura:

Osmanski tekstovi po izboru

31) Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevođenje (II);

ECTS-bodovi: 7

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata asistentskih vježni, 3 sata lektorskih vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: položen ispit iz Sintaksa infinitnih glagolskih formi turskoga jezika;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: ustroj turskog jezika / kontrastiranje turskog s hrvatskim jezikom / prevođenje u oba smjera;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Čaušević, E. (2018), Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju, Zagreb: Ibis grafika.

Čaušević, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.

The Structure of Turkic. In: The Turkic Languages (1998.), ed. by L. Johanson and É. Á. Csató. London, New York.

Čaušević, E. (1994.), Struktura turske rečenice. Prilog kontrastivnoj analizi sintakse turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 37. 1994. 5-34.

Dopunska literatura:

Grönbech, K. (2000.), Türkçenin yapısı (çeviren M. Akalın), Ankara.

Slobin, D. I. & Zimmer, K. (1986.), Studies in Turkish Linguistics. Amsterdam, Philadelphia.

Šiljak-Jesenković, A. (2003.), Nad turskim i bosanskim frazikonom, Sarajevo.

Kornfilt, J. (2000), Turkish, New York: Routledge.

Göksel, A. i Kerslake, C. (2005), Turkish: A Compehensive Grammar, New York: Routledge

Banguoğlu, T. (1986.), Türkçenin Grameri. Ankara.

Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi. Istanbul.

Karaörs, M. (1993.), Türkçenin Söz Dizimi ve Cümle Tahlilleri, Kayseri.

Cankay, S. (1988.), Untersuchungen zu den redeeinleitenden Verben im Deutschen und Türkischen: kontrastive Sprachanalyse, Oberhausen.

Sebütekin, H. (1971.), Turkish-English Contrastive Analysis, The Hague, Paris.

32) Uvod u suvremenu tursku književnost ;

ECTS-bodovi: 4;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: upisan i odslušan Uvod u modernu tursku književnost;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: stvaranje nacionalne književnosti; turska književnost republikanskog perioda; najznačajniji turski pisci i književne tendencije u 20. stoljeću;

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Seyhan, Azade, Tales of Crossed Destinies: The Modern Turkish Novel in a Comparative Context, The Modern Language Association of America, New York, 2008.

Halman, Talat Sait i dr. (ur.), Türk Edebiyatı Tarihi, sv. 4, TC Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, Ankara, 2006.

Kudret, Cevdet (1987.): Türk edebiyatında hikâye ve roman: Meşrutiyet’ten Cumhuriyet’e kadar.

Oktay, Ahmet, Cumhuriyet Dönemi Türk Edebiyatı: 1923-1950, Kültür Bakanlığı Yayınları, Ankara, 1993.

Moran, Berna, Türk romanına eleştirel bir bakış II, Iletişim Yayınları, Istanbul, 2008.

Moran, Berna, Türk romanına eleştirel bir bakış III, Iletişim Yayınları, Istanbul, 2008.

Dopunska literatura:

Göçgün, Ö. (1991.), Türk Edebiyatı Araştırmaları, II, Konya.

Banarlı, N. Sâmi (1998.), Resimli Türk Edebiyatı TarihiI, II, Istanbul.

Tuncer, H. (1996.), Cumhuriyet Devri Türk Edebiyatı, II, İzmir.

33) Kulturna povijest Osmanskog carstva (II);

ECTS-bodovi:3;

Jezik: hrvatski;

Trajanje: 1 semestar;

Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: položeni ispiti iz prethodnog semestra;

Ispit: pismeni i usmeni;

Sadržaj: Osmansko carstvo u očima europskih i hrvatskih putopisaca i kroničara; kulturna povijest Osmanskog Carstva u užem smislu riječi, od elitne kulture i umjetnosti dvora do raznolikih manifestacija pučke kulture.

Cilj: usvojiti znanja naznačena u opisu sadržaja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:

Suraiya Faroqhi, Sultanovi podanici: kultura i svakodnevica u Osmanskom Carstvu, prev. Tatjana Paić-Vukić (Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2008)

Halil İnalcik & Gürsel Renda, Ottoman Civilization, sv. 1-2, (Ankara: Kültür ve Turizm Bakanlığı, 2003)

Dopunska literatura:

Ekmeleddin İhsanoğlu, ur., Historija Osmanske države i civilizacije, prev. Kerima Filan, Enes Karić i Amina Šiljak-Jesenković, sv. 1-2(Sarajevo: Orijentalni institut, 2004) (odabrana poglavlja)

Wheatcroft, A. (1995.), The Ottomans, London.

Suraiya Faroqhi i Christoph K. Neumann, ur., Ottoman Costumes. From Textile to Identity (Istanbul: Eren, 2004)

The Great Ottoman – Turkish Civilisation, Vol. III (Philosophy, Science and Institutions), IV. (Culture and Arts), (2000.), Ankara.