STUDIJ TURKOLOGIJE
EUROPSKI SUSTAV PRIJENOSA BODOVA
EUROPEAN CREDIT TRANSFER SYSTEM
1. UVOD
Turkologija kao znanstvena disciplina postoji na brojnim europskim i svjetskim sveučilištima na kojima se uče i izučavaju strani jezici i kulture kao dio svjetske kulturne baštine, u koju je uključena i nacionalna kultura zemlje koja njeguje takve filološke studije. Turkijski jezici govore se na golemu zemljopisnom prostoru koji se od jugozapada – Turske i njezinih susjeda – pruža prema jugoistoku, tj. istočnome Turkestanu i Kini; odatle, preko južnoga i sjevernog Sibira, ka sjeveroistoku, do Arktika, a u sjeverozapadnome pak smjeru do zapadnoga Sibira i istočne Europe. Nakon raspada SSSR-a značenje nekih od tih jezika raste usporedo s geopolitičkim i gospodarskim značenjem turkofonih republika koje su dobile status nezavisnih država.
Studij turkologije koji ovdje predlažemo i koji od utemeljenja katedre (1994. godine) postoji na Filozofskome fakultetu u Zagrebu usporediv je sa studijima u Europi (ponajprije njemačkim, austrijskim, mađarskim), Sjedinjenim Američkim Državama ili Turskoj. Ipak, budući da turkološki studiji osim zajedničkih crta imaju i neke posebnosti koje odražavaju potrebe svake od zemalja pojedinačno, i zagrebačka se turkologija – iz razumljivih razloga – razlikuje od drugih po značaju koji pridaje osmanskome jeziku (pa time donekle i arapskom) i općoj i kulturnoj povijesti osmanskih Turaka. Takva znanja omogućuju čitanje i razumijevanje osmanskih dokumenata i narativnih izvora relevantnih za opću i kulturnu povijest Hrvatske.
Sa sveučilištima u Europi zagrebačka turkologija dijeli one sadržaje koji su bitan sastavni dio turkologije: nastavu iz suvremenoga turskog jezika kao najznačajnijeg među turkijskim jezicima, nastavu iz turske književnosti i islamske civilizacije, kao i predmete iz opće i kulturne povijesti starih i suvremenih turkijskih naroda. Naš program traži šest semestara za prvopristupnika (baccalaurea / baccalaureus) i četiri za magistra. Budući da se za upis turkologije ne zahtijeva predznanje turskog jezika, za upis na turkologiju u Zagrebu traži se poznavanje najmanje jednog jezika struke – engleskog, njemačkog ili ruskog.
Držimo da studij turkologije mora biti dvodisciplinaran (kombiniran s još jednom studijskom grupom) kako zbog mogućnosti studiranja više filologija ili zbog kombiniranog filološkog i lingvističkog, odnosno filološkog i prikladnog nefilološkog studija, tako i zbog usporedivosti naše turkologije s turkološkim studijima u inozemstvu, koji su odreda dvopredmetni. Izuzetak je Turska, gdje je studij turskoga jezika i književnosti „nacionalna disciplina“ pa je stoga usporediv sa studijem hrvatskog jezika i književnosti kod nas. Dosadašnja iskustva pokazuju da je studij turkologije zahtjevan, no da ga motivirani studenti sa zadovoljstvom prate i postižu očekivana znanja, osposobljenost i vještine. Dvodisciplinarnost bitno doprinosi dubini i širini naobrazbe i osposobljenosti onih studenata koji će se u životu posvetiti drugoj struci.