Studij: Turkologija
Ime nastavnika: dr. sc. Vjeran Kursar, doc.
Naziv predmeta: Islamska civilizacija (II)
Status predmeta: obvezatni
Oblik nastave: predavanje+seminari
Broj ECTS bodova: 3
Ciljevi predmeta: Predmet Islamska civilizacija se predaje dva semestra i podijeljen je na dva jednosemestralna kolegija (I i II semestar).
Cilj predmeta na drugom kolegiju (II semestar) je upoznati studente s osnovnim kulturno-povijesnim karakteristikama islama iz “zlatnog perioda” islamske civilizacije (750.-1258.), klasičnog i postklasičnog perioda te sa suvremenim kretanjima u islamskom svijetu.
Sadržaj predmeta: Sadržaj kolegija na II semestru se kronološki nadovezuje (mada može činiti i zasebnu cjelinu) na prvi semestar. U središtu pažnje je period vladavine arapske dinastije Abasida, odnosno, na kuturno-civilizacijskom planu, period “duhovnog buđenja” (750. – 850.) i period “stvaralačkih aktivnosti” (850.- kraj 13. stoljeća) koji zajedno čine tzv. zlatni period islamske kulture. Tokom predavanja i seminara biće predstavljenje temeljne islamske institucije ovog perioda, dometi na polju teologije, znanosti, književnosti i umjetnosti te najmarkantnije ličnosti i najznačajnija djela. Na kraju ciklusa biti će predstavljeni centri islamske kulture nakon prodora Mongola (1258.) i razaranja Bagdada, prije svega u Perziji i Osmanskom carstvu, te osnovne informacije o islamu danas i suvremenom islamskom svijetu.
Studentske obveze: Redovno prisustvo (15%) i aktivno sudjelovanje u nastavi (15%); seminarski radovi (10%) i njihova usmena prezentacija (15%) i završni pismeni ispit – test (30%) i usmeni (15%).
Napomena: Završna ocjena uključuje vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra iskazanih preko spomenutih obveza.
Raspored rada (po tjednima):
01. | Predavanje. Uvod i rekapitulacija osnovnih informacija i zaključaka prethodnog kolegija i periodizacija kulturne povijesti islama. Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
02. | Predavanje. Abasidska država (750 – 1258). Kratak historijski pregled: stanovništvo; organizacija vlasti i uređenje države, regije; privreda, vlasnički odnosi i poreski sistem; međunarodni položaj… Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
03 | Predavanje. Usporedba: Omejadi – Abasidi: povratak teokratskim načelima. Dogradnja starih i izgradnja novih državnih i islamskih institucija. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.. |
04. | Predavanje. “Duhovno buđenje” i promjene na kulturnom planu: otvaranje arapskog društve; helenistički i indo-iranski utjecaji; prevodilačke aktivnosti i i stvranje pretpostavki za razvoj obrazovanog sustava i znanosti. Osnivanje i značaj “Kuće mudrosti” (Bayt al-hikma). Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
05. | Predavanje. “Zlatni vijek” i stvaralačke aktivnosti. Klasifikacije znanosti. Razvoj “tradicionalnih” (teoloških) discipline; egzegeza Kur’ana (tefsir), korpus tradicije (sunet i hadis), dogmatika (aka’id), spekulativna teologija i apologetika (‘ilm al-kalam), islamsko pravo (šer’iat) i pravne škole, islamski misticizam (tasawwuf). Najznačajnije ličnosti i djela (osnovni biografski i bibliografski podaci). |
06. | Predavanje. Utemeljenje i razvoj “racionalnih znanosti”: filozofija, logika, filologija, medicina, matematika, astronomija, astrologija, kemija, historiografija. Doprinosi znanosti uopće i najznačajnije ličnosti i djela (osnovni biografski i bibliografski podaci). Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
07. | Predavanje. Likovna umjetnost i arhitektura; književnost. Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
08. | Predavanje. Omejadski halifat u Španiji i Fatimidski halifat u Egiptu: kratak historijski pregled i doprinosi na kulturnom planu. Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
09. | Predavanje. Š’izam: razvoj doktrinarnog učenja; duodecimani i septimani; najznačajniji predstavnici i posljedice šiitskog učenja na socijalnom i političkom planu. Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
10. | Predavanje. Renesansa perzijskog jezika i književnost. Doprinosi Iranaca (Perzijanaca) razvoju znanosti, filozofije, književnosti, arhitekture i likovne umjetnosti. Najznačajnije ličnosti i djela. Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
11. | Predavanje. Križarski pohodi i vojne. Vojni i kulturni dodiri između Istoka i Zapada. Toledo – prevodilački centar. Recepcija islamske kulture na Zapadu. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
12. | Predavanje. Osmansko carstvo i novi centri islamske kulture. Značajniji derviški redovi: osnovi učenja, praksa i društvena uloga. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
13. | Predavanje: Islam danas. Sekularizacija. Muslimani u svijetu i islamske države. Seminar. Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor. |
Literatura:
1. Osnovna
– Hiti, Filip, Istorija Arapa, I.P. “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1967. (ili druga izd.)
– Svijet islama. Vjera – Narodi – Kultura. Priredio: Bernard Lewis, “Jugoslovenska revija” i “Vuk Karadžić”, Beograd, 1979.
– Smailagić, Nerkez, Klasična kultura islama, sv. I i II, Zagreb, 1976-77.
– Milot, Jean-Rene, Islam i muslimani, preveo Bonaventura Duda, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.
2. Dopunska:
– Said, Edward W. Orijentalizam, Zagreb,1999.
– Daiber, Hans, Borba za znanje u islamu: neki historijski aspekti, Sarajevo, 2004.
– Du Ry, Carel, J. Islamski svijet . Preveo Zvonimir Sušić, Rijeka,1971.
– “Obrazovanje i nauka u Osmanskoj državi”, u: Historija osmanske države i civilizacije. Priredio: Ekmeleddin Ihsanoglu. Sarajevo, 2004.
– Espositto, John L, The Oxford History of Islam, Oxford University Press, New York, 2000.
– Meyerovitch, Eva de Vitray, Antologija sufijskih tekstova. Prevela MirjanaDobrović. Zagreb, 1988.
–Atlas islamskog svijeta, Sarajevo, 2003.
– Silajdžić, Adnan, Islam u otkriću kršćanske Europe, Sarajevo,2003.
Napomena: dopunska literatura se inovira početkom svake akademske godine i prilikom izbora seminarskih radova.