ISLAMSKA ARHITEKTURA I UMJETNOST

 

  • Nositelj predmeta: dr. sc. Zlatko Karač, izv. prof. (matičnost: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
  • Naziv predmeta: Islamska arhitektura i umjetnost
  • Suradnici:
  • Studijski program: diplomski
  • Status predmeta: Izborni
  • Godina studija: studenti diplomskog studija
  • Bodovna vrijednost (ECTS): 3
  • Način izvođenja nastave: P (30)
  • Očekivani broj studenata na predmetu: 30 (ciljane skupine: FF – Turkologija, Povijest umjetnosti, povijest; AF; KBF; FFDI)
  • Razina primjene e-učenja:OPIS PREDMETA

    • Ciljevi predmeta: Upoznati studente sa specifičnostima islamske arhitekture i umjetnosti prema razdobljima, vrstama i tipologijama te zemljopisnom podrijetlu.
    • Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet: nema
    • Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi: U odnosu na studijski program Turkologije u kojemu su dominantno zastupljeni kolegiji jezika i književnosti te povijesti, ovaj predmet daje nedostajuća komplementarna znanja o umjetnosti i likovnoj kulturi islamskih zemalja. Studenti su osposobljeni arhitekturu i umjetnost povezati u širi kulturološki i civilizacijski kontekst islamskog svijeta, s naglaskom na Osmansko carstvo i prostore koji su mu pripadali, uključujući i Hrvatsku.
    • Očekivani ishodi učenja na razini predmeta:
    • Poznavanje umjetničkih vrsta i likovnih tehnika specifičnih za islamski kulturni krug.
    • Poznavanje glavnih arhitektonskih tipova, te prostornih, oblikovnih i konstruktivnih odlika graditeljstva u Islamu, s naglaskom na tipologiju džamija.
    • Poznavanje periodizacijskih i datacijskih odrednica islamske arhitekture i umjetnosti.
    • Poznavanje i razumijevanje regionalnih specifičnosti islamske baštine s naglaskom na osmanske prostore.
    • Poznavanje tursko-islamske baštine u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
    • Razumijevanje konteksta islamske arhitekture i umjetnosti u širem okviru islama kao religijskog sustava te specifičnoga kulturnog kruga.
    • Razumijevanje islamske arhitekture i umjetnosti u odnosu na vremenske i stilske relacije spram ‘zapadnih’ stilova, osobito prema renesansi i ranog baroku na hrvatskim prostorima.
  • Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici: Nastava se izvodi tijekom 15 tjednih ciklusa x 2 školska sata (ukupno 30 sati).
  1. UVOD: ISLAM I ISLAMSKA CIVILIZACIJA
    Ishodišta.  Religija (duhovnost, mitologija, mistika).  Povijest. Zemljopis (širenje, rasprostiranje Islama). Pravo/Fikh-Šerijat. Etika. Filozofija. Znanost. Jezici. Književnost. Glazba. Tradicijska kultura. Društvo i socijalna kultura. Država i nacija (politički, vojni i ekonomski sustavi).
  1. OPĆE ODREDNICE ISLAMSKE UMJETNOSTI
    • Formativni okvir
      Podrijetlo, supstrat, utjecaji, univerzalno-lokalno.  Umjetničke vrste.  Ikonografija (simbolika, ikonoklazam, arabeska, apstrakcija i figuracija). Pitanja stila.
    • PERIODIZACIJA I RAZVOJ ISLAMSKE UMJETNOSTI
      Omejadi.  Abasidi.  Tulunidi. Bujidi. Tahiridi. Safiridi. Samanidi. Gaznavidi.  Fatimidi.  Almoravidi.  Almohadi. Hafsidi. Seldžuci. Ajubidi.  Mongoli. Timuridi. Mameluci. Safavidi. Moguli. Osmanlije. Nova širenja.
  1. ARHITEKTURA – TIPOLOGIJA U ISLAMU
    3.1.   Džamija (podrijetlo i tipovi, prostorna organizacija, arhitektonski i obredni elementi,   oblikovanje)
  • OSTALI ARHITEKTONSKI TIPOVI: Ostala religijska arhitektura (mesdžid, mussala, tekija-zavija-hanikah, mekteb, medresa, šadrvan).  Grobna arhitektura (mauzolej, turbe, nišan). Profana javna arhitektura (han, karavanseraj, musafirhana, menzilhana, hamam, bezistan, bazar, dućani, daire, sahat kula, muvekithana, beledija, mehćema, badžhana). Stambena arhitektura (kuća, palača, dvor-saraj). Fortifikacijska arhitektura (gradski bedemi, kula, tvrđava). Inženjerska arhitektura (mostovi, ceste, vodoopskrba, sebilji, bunari)
  1. ARHITEKTURA – STRUKTURA I OBLIKOVNE ODLIKE U ISLAMU
    • Gradivo i konstrukcije
    • Oblikovanje, estetika i kompozicija (proporcije, mjerni sustavi, dekoracija)
  2. URBANIZAM, VRTNA UMJETNOST U ISLAMU
    5.1.   Urbanizam, islamski grad (morfologija, planimetrija, matrica, struktura, veličina, dijelovi: mahala, čaršija, groblje, javni prostori). Glavne prijestolnice i središta (Meka, Jeruzalem, Damask, Bagdad, Kairo, Basra, Buhara, Isfahan, Samarkand, Tabriz, Agra, Delhi, Fes, Rabat,  Granada, Toledo, Kordoba, Sevilja, Istambul, Edirne…)
    5.2.   Vrtna umjetnost, pejsaž i prirodni okoliš
  1. UMJETNOST I UMJETNIČKI OBRT U ISLAMU
    6.1.   Arhitektonska plastika (kamen, štuko, duborez). Arhitektonski oslik I PLOŠNI UKRAS (fresco, mozaik, intarzija)
    6.2.   Dekorativna i primijenjena umjetnost, umjetnički obrt: Umjetnost knjige i pisma (kaligrafija, iluminacija i minijatura, uvez).  Metal.  Drvo. Bjelokost.  Staklo.  Keramika, porculan. Kamen, štuko. Tekstil, tepisi. Koža. Nakit. Novac. Oružje
  1. ISLAMSKA BAŠTINA – REGIONALNI DISKURS  I (Arapski poluotok.  Bliski Istok: Sirija, Jordan, Palestina, Libanon, Irak)
  2. ISLAMSKA BAŠTINA  REGIONALNI DISKURS  II (Iran, srednja Azija, Afganistan, Pakistan, Indija, Indonezija…)
  3. ISLAMSKA BAŠTINA – REGIONALNI DISKURS  III (Egipat, sjeverna Afrika-Magreb, Španjolska)
  4. ISLAMSKA BAŠTINA – REGIONALNI DISKURS  IV (Turska. Mala Azija i širi osmanski prostori)
  5. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA NA BALKANU – SUSJEDNE ZEMLJE  I (Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora)
  6. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA NA BALKANU – SUSJEDNE ZEMLJE II (Bosna i Hercegovina, Madžarska)
  7. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA U HRVATSKOJ:  ARHITEKTURA I URBANIZAM
  8. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA U HRVATSKOJ:  UMJETNOST I UMJETNIČKI OBRT
  9. SUVREMENI DISKURS: ISLAMSKA ARHITEKTURA I UMJETNOST DANAS
    15.1. Hrvatska
    15.2. Islamski svijet
  • Vrste izvođenja nastave: predavanja
  • Komentari: –
  • Obaveze studenata: redovito pohađanje predavanja, aktivno diskusijsko sudjelovanje, istraživački referat (terenski rad, arhivska istraživanja, korištenje literature), usmena obrana teme – ispit
  • Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost): pohađanje predavanja i aktivnost na nastavi (1), referat (1,5), usmeni ispit (0,5)
  • Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu: redovito pohađanje predavanja (15%), aktivno diskusijsko sudjelovanje (15%), istraživački referat (50%), usmena obrana-ispit (20%)
  • Obavezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija):
  • Ettinghausen, R.; Grabar, O. (1989.), The Art an Architecture of Islam 650-1250, Penguin books, London
  • Blair, S. S.; Bloom, J. M. (1995.), The Art an Architecture of Islam 1250-1800, Yale University Press, New York
  • Goodwin, G. (1992.), A History of Ottoman Architecture, Thames and Hudson, London
  • Hillenbrand, R. (1999.), Islamic Art and Architecture, Thames and Hudson, London
  • Hoag, J. D. (2004.), Islamic Architecture, Electa, Milano
  • Oto-Dorn, K. (1971.), Islamska umetnost, Bratstvo jedinstvo, Novi sad
  • Dd Ry, C. J. (1971.), Islamski svijet, Otokar Keršovani, Rijeka
  • Redžić, H. (1982.), Islamska umjetnost (Umjetnost na tlu Jugoslavije), Jugoslavija-Spektar-Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar
  • Redžić, H. (1983.), Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Veselin Masleša, Sarajevo
  • Karač, Z. (2010.), Tursko-islamska arhitektura i umjetnost, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici: 394-415, IPU, Školska knjiga, Zagreb
  • Dopunska literatura:
  • Lewis, B. [ur.] (1979.), Svijet Islama. Vjera, narodi, kultura, Jugoslovenska revija, Vuk Karadžić, Beograd
  • Zdravković, I. (1964.), Izbor građe za proučavanje spomenika islamske arhitekture u Jugoslaviji, Jugoslovenski institut za zaštitu spomenika kulture, Beograd
  • Janc, Z. (1985.), Islamska minijatura (Umjetnost na tlu Jugoslavije), Jugoslavija-Spektar-Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar
  • Žunić, A. (2011.), Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj, „Prostor“, 19, 1(41): 92-113, Zagreb
  • Stierlin, H. (2002.), Early Architecture…, Taschen, Köln
  • Stierlin, H. (2002), From the Selcuks to the Ottomans (Architecture), Taschen, Köln
  • Michell, G. [ur.] (2002.), Architecture of the Islamic World, Thames and Hudson, London
  • Rice, D. T. (1968.), Islamska umetnost, Jugoslavija, Beograd
  • Sekulić-Gvozdanović, S. (2004.), Islamski vrtovi i dvorovi, Naklada Jurčić, Zagreb
  • Zukić, K. (2001.), Islamska arhitektura, slikarstvo i primijenjene umjetnosti I, II, Bošnjački institut, Sarajevo
  •  Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija: evidencija pohađanja i aktivnosti na nastavi, učestalost korištenja obavezne i dopunske literature u knjižnic FF, prolaznost na ispitu i distribucija ocjena u odnosu na Gaussovu krivulju, anonimna studentska anketa.