Uredništvo časopisa „Čemu“ raspisuje natječaj za radove za novi XXIII. broj “Filozofija i jezik”

LOGO (1)Temat novog broja časopisa bavit će se međusobnim odnosom filozofije i jezika, odnosno filozofije prema jeziku te jezicima pojedinih filozofskih sistema. To uključuje i filozofiju jezika te osebujne „filozofske jezike“ koje su filozofi gradili. Drugim riječima, filozofski stav prema jeziku, tj. njegovu mjestu u ljudskom univerzumu te fundamentalni odnos jezika i svijeta predstavlja problematsku točku za ovaj temat kao i „filozofski jezici“ često neodvojivi od samog filozofskog sistema (u vidu specifične terminologije, tvorbe rečenicâ i diskursa, konstrukcije značenja i sl.). Filozofskim prodiranjem u sâm jezik otvaraju se najdublja pitanja i problemi vezani za čovjekovo bivanje u svijetu u svim dimenzijama. Ta isprepletenost jezika, čovjeka i svijeta ukazuje i na uvjete mogućnosti različitih „filozofskih jezika“ jer svakoj filozofiji kao i jeziku pripada svojevrsno poimanje svijeta.  Zato tek naglasak na teorijskom pluralizmu može dati dublji uvid u razumijevanje jezika. Uz to, mogu se promišljati i brojni partikularni problemi vezani uz jezik kroz razne filozofske discipline.

Saznajte više →

128 total views, 2 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Međunarodni simpozij “Mind and Culture”

Međunarodni simpozij “Mind and Culture” održati će se od 5. do 6. prosinca 2014. u Zagrebu na Institutu za filozofiju na adresi Ulica grada Vukovara 54.

Philosophy of mind danas je jedna od najzastupljenijih filozofijskih disciplina koja je aktualizirala klasične teme kao što su odnos svijesti, mentalnih svojstva i mentalnih funkcija prema tijelu i tjelesnim stanjima. Svrha simpozija “Mind and Culture” je razmotriti pojam “mind” u širome kontekstu: u kontekstu kulturnoga stvaralaštva i životnih formi socijalizacije, odnosno svijeta kao “Lebenswelt”. Temeljno obilježje ljudskoga duha (mind) sadržano je u tome da osim što objašnjava fenomene također stvara umjetnička djela, kreira svijet kulture i njegove institucije, kritički ih vrednuje. U tom kontekstu svakako je važno pitanje “metodskog kulturalizma” uvjetovanoga već postojećom jezičnom praksom i djelovanjem, odnosno “životnim formama” (Wittgenstein).

Saznajte više →

84 total views, 1 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Društvena solidarnost i državna odgovornost

10367596_10203708985343606_7341805700814474569_n

Nedavno su katastrofalne poplave ujedinile stanovnike svih pogođenih zemalja na nacionalnoj, ali i internacionalnoj razini. Medijska je hajka po tome pitanju bila na zavidnoj mada očekivanoj razini. Sa svih smo strana bili bombardirani riječju solidarnost. Sada kada su se stvari ponešto primile, počela se prikazivati jedna mnogo neželjenija, mračnija strana cijele priče.

Nitko ne može osporavati da su se građani svih zemalja doista ujedinili u solidarnosti s pogođenim krajevima. Nitko također ne može osporavati da je ta solidarnost bila iskrena. Pomoć koja je skupljena zasigurno je bila neprocjenjiva za one kojima je bila potrebna. Ipak možemo postaviti nekoliko problema koji su vezani za cijelu situaciju, a koji su možda, uslijed medijskog spektakla i društvene jednoglasnosti, ostali nedodirnuti.

Saznajte više →

388 total views, 1 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Trebamo li kao stari grešnici ostati u paklu?

Karlo Kolumne

Jednom je prilikom za vrijeme posjeta Sovjetskom Savezu veliki irski dramatičar George Bernard Shaw kazao kako on kao „stari grešnik mora ostati u paklu“ nakon što mu je ponuđeno da se odseli iz Britanije i da počne živjeti u Sovjetskom Savezu. Na stranu to što mu je očito prodana sovjetska propagandna šarena laža o životu tamo, ova izjava o „grešničkom ostajanju u paklu“ ima svoje dublje značenje i primjenu. Ona nije ni žaljenje za realsocijalizmom, niti nosi sa sobom kakve vjerničke kršćanske konotacije.

Saznajte više →

333 total views, 1 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Prvi regionalni studentski simpozij u Splitu: Kritičko mišljenje

kritmislj

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Splitu, Filozofski fakultet u Splitu i Hrvatsko filozofsko društvo pozivaju Vas na sudjelovanje u prvom regionalnom studentskom simpoziju društvenih i humanističkih znanosti »Kritičko mišljenje«, koji će se održati 2. i 3. listopada, 2014. godine u prostorima Filozofskog fakulteta u Splitu na splitskom Peristilu (Poljana kraljice Jelene 1/III).

Organizacijom ovog simpozija želimo ponajprije podsjetiti sve, a pogotovo mlađe naraštaje, na važnost kritičkog mišljenja i obrazovanja za daljnji razvoj čovječanstva. Cilj nam je osigurati prostor i vrijeme za otvoreni dijalog o doprinosu društvenih i humanističkih znanosti u razvoju moderne civilizacije i time potaknuti veću financijsku podršku društvenim i humanističkim obrazovnim ustanovama na razini državnog školstva.

Saznajte više →

266 total views, no views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Sloboda govora?

Karlo Kolumne

Obično se spominje kako je u bivšoj Jugoslaviji nedostajala sloboda govora, kako su ljudi nerijetko završili u zatvoru zbog javnog govora protiv vladajuće državne politike ili čak zbog govora koji ne ide uz dlaku vladajućoj (i jedinoj) partiji, pa čak i zbog vica. Spominju se i sustavni progoni političkih neistomišljenika i izvan zemlje. Nasuprot tome se postavlja „demokratska“ Republika Hrvatska kojoj se danas sve više i više priznaju sve njezine mane, ali se još uvijek kao prednost navodi – sloboda govora, da možemo „pričati što želimo“. Dvije su tu stvari sporne – prvo, nije to neka značajna prednost pred Jugoslavijom (a i o silnoj represiji bi se također dalo govoriti, ali to tu nije tema) uračunavši sve izgubljeno iz te države; drugo, to ni nije istina u potpunosti. Naime i u ovoj zemlji manjka slobode govora samo što se ona ispoljava na drugačije načine nego u bivšoj zemlji. Ovdje je riječ o nešto „finijim“ i „sofisticiranijim“ metodama cenzure, „mekom“ ušutkivanju i „uljuđenom“ progonu. Barem je tako slučaj kad je riječ o institucionalnom djelovanju neslobode govora. Kad je pak riječ o vaninstitucionalnoj presiji, onda ni izravno ušutkivanje i kažnjavanje nije strana pojava.

Saznajte više →

424 total views, no views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

13. Lošinjski dani bioetike – izvještaj

Trinaesta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike održana je u Malom Lošinju od 18-21. svibnja 2014. godine. Lošinjski dani bioetike u proteklih trinaest godina profilirali su se kao središnja institucija bioetičkog života i bioetičkog diskursa na prostoru jugoistočne Europe, što je naglasio i predsjednik organizacijskog odboraprof. dr. sc. Ante Čović. Time je ova manifestacija otok Mali Lošinj učinila geografskim i duhovnim središtem europske bioetike, a „bioetička godina“ u ovom dijelu svijeta mjeri se upravo datumima održavanja Lošinjskih dana bioetike.

Lošinjski dani bioetike obuhvatili su međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha, Studentsku bioetičku radionicu Bioetika i seksualnost, okrugli stol o siromaštvu pod nazivomSiromaštvo – novi pristupite popratna događanja, tj. predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja i drugi po redu Bioetički café kojem je tema bila Bioetika i poezija, a gost je bio pjesnik Petar Gudelj.

Saznajte više →

172 total views, 4 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Međunarodni simpozij: Demokracija, participacija, aktivizam

Klub studenata sociologije Diskrepancija upućuje poziv za prijavu na međunarodni simpozij Demokracija, participacija, aktivizam koji će se održati 12., 13. i 14.  studenog 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Parlamentarna demokracija se danas gotovo univerzalno smatra najmanje lošim društvenim uređenjem, no istodobno, kao nikada prije uviđaju se njezine slabosti. Problemi kao što su razina participacije običnih građana, manipuliranje i iskorištavanje demokratskih procesa, ograničenja demokracije, njezino korištenje u ideološke svrhe, postaju sve prisutniji u svijesti građana, tim više što su neki negativni fenomeni poput ”tiranije većine” i nasilnog širenja demokracije vrlo aktualni. Oni nas potiču na razmišljanje o odgovornosti koju nosi svaki politički subjekt, mogućim alternativama, te posebno o ulozi aktivizma.  Aktivizam je postao bitan fenomen suvremenog društva, pa se možemo pitati je li za njegovu pojavu kriv nedostatak participacije ili oni koegzistiraju?

Saznajte više →

112 total views, 2 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr

Zašto sam protiv zdravstvenog odgoja

CSC_0014

Iako je ova tema s vremenom zastarjela, veoma je važno ponovno o njoj govoriti jer previše se toga uz nju vezanog uzimalo kao samorazumljivo i odveć je plitko napravljena polarizacija u diskursu. Naime zdravstveni se odgoj prikazao kao samorazumljiv antipod konzervativno-klerikalističkoj doktrini koja je načelno protiv homoseksualnih brakova, za „očuvanje“ tradicionalne obitelji te za snažni upliv tradicionalnih i religijskih vrijednosti u pitanje seksualnosti. Tako je zdravstveni odgoj prezentiran kao produkt progresivnih i modernih liberalnih te sekularnih vrijednosti koji bi u tom duhu trebao „odgojiti“ najmlađe, za razliku od nazadnjaštva klerikalne konzervativne struje. Takva je polarizacija pojednostavljujuća, ali i pogrešna. Nije riječ o antipodima, već o različitim stranama iste kovanice – one koja sadržava upis „znanja-moći“ o seksu, tijelu i zdravlju, te koja sve troje podvrgava sebi kao svoj predmet znanja i kontrole. Nije prvi put da nešto što se čini emancipatorskim projektom djeluje jednako porobljujuće.

Saznajte više →

341 total views, 1 views today

Facebook Twitter Email Reddit Stumbleupon Tumblr