Dokumentarac #ScreamsBeforeSilence baca svjetlo na neopisivo seksualno nasilje počinjeno 7. listopada 2023.. Koliko god ove priče u dokumentarcu bile tragične, ne možemo si priuštiti da skrenemo pogled.
A must-watch documentary. #ScreamsBeforeSilence sheds light on the unspeakable sexual violence committed on October 7 2023. As heartbreaking as these stories in the documentary are, we cannot afford to look away.
U zimskom semestru akademske godine 2025/2026. Centar za židovske studije i istraživanje Holokausta nudi izborni kolegij: Teaching about the Shoah, na diplomskoj razini, osmišljen i organiziran u suradnji s Jad Vašemom. Kolegij se odvija uživo, a predavači iz Jad Vašema uključuju se preko Omege/Zooma. Nastava se odvija na engleskom jeziku, srijedom, od 9.30 do 11.00 u D-5 i nosi 6 ECTS bodova. Nastava počinje 22. listopada 2025.
Dobrodošli!
***
In the winter semester of the academic year 2025/2026. The Center for Jewish Studies and Holocaust Research offers an elective course Teaching the Shoah, at the graduate level, designed and organized in collaboration with Yad Vashem. The course is held on-site, and Yad Vashem lecturers join via Zoom. Classes are held in English, on Wednesdays, from 9:30 to 11:00 in D-5 and carry 6 ECTS credits. Classes begin on October 22, 2025.
Welcome!
Nastava iz kolegija Židovska baština i arhitektura počinje u četvrtak, 16. listopada, u 9:30 u učionici A-315.
Nastava iz kolegija Between the Empires: Jewish history in Croat lands until the 20th century počinje u četvrtak, 16. listopada, u 10:15 u učionici A-315.
Mole se studenti da se u slučaju nemogućnosti dolaska jave izvođaču kolegija na mail (afiket@m.ffzg.hr).
***
The introductory class for the course Between the Empires: Jewish history in Croat lands until the 20th century will be on Thursday, October 16, at 10:15 in classroom A-315.
Students are kindly asked to contact the lecturer by email (afiket@m.ffzg.hr) in case they are unable to attend.
Od 27. do 29. travnja u Interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku je održana međunarodna konferencija “Jewish Experiences and Post-Socialist Transitions 1980s–1990s” u organizaciji dvije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – Filozofskoga fakulteta (Katedre za židovske studije i istraživanje Holokausta) te Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizatori su bili Hebrew University of Jerusalem (HUJI), City St George University of London, Leibniz Centre for Contemporary history (ZZF) iz Potsdama te Central European University (CEU) iz Beča/Budimpešte.
Cilj konferencije bio je izložiti rezultate istraživanja kompleksne povijesti Židova u istočnoj, srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi od 1985. do 1995. – razdoblja obilježenoga značajnim političkim, društvenim, ideološkim i kulturnim promjenama, kao i ratom, nasiljem i iseljavanjem Židova, najviše u Izrael. U šest panel diskusija predstavljeni su radovi na temu aktivizma u vrijeme Perestrojke, kreativnosti i obnove židovstva u post-komunističkoj Europi, Perestrojke i sovjetskog antisemitizma, sjećanja na Holokaust i post-komunističkih politika, komemoracije Holokausta u sovjetskome židovstvu te židovske ekonomske i društvene aktivnosti u kasnom komunizmu.
Konferenciju su financijski podržali Europska udruga za židovske studije (European Association for Jewish Studies – EAJS), Hebrew University iz Jeruzalema te Leibniz Centre for Contemporary History iz Potsdama (ZZF).
S Katedre za židovske studije i istraživanje Holokausta sudjelovale su izv. prof. dr. sc. Michal Brandl kao organizator, i asistentica Anita Fiket s prezentacijom istraživanja pod naslovom “Jewish Heritage Tourism as a Product of Post-Socialist Transition”. Sa Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji je sudjelovala i prof. dr. sc. Andrea Feldman s Učiteljskog fakulteta.
International Conference “Jewish experiences and post-socialist transitions 1980s–1990s”
From 27 to 29 April 2025, an international conference “Jewish experiences and post-socialist transitions 1980s – 1990s” was held in Dubrovnik at the Interuniversity Centre (IUC), organized by two faculties of the University of Zagreb – Faculty of Humanities and Social Sciences (Chair for Jewish and Holocaust Studies) and the Faculty of Education of the University of Zagreb. The co-organizers were the Hebrew University of Jerusalem (HUJI), City St George University of London and Central European University of Vienna/Budapest (CEU).
The aim of the conference was to present the results of research into the complex history of Jews in Eastern, Central Eastern and Southeastern Europe from 1985 to 1995 – a period marked by significant political, social, ideological and cultural changes, as well as war, violence and exodus of Jews, mostly to Israel. Six panel discussions presented papers on activism during Perestroika, creativity and re-creation of Judaism in post-communist Europe, Perestroika and Soviet antisemitism, Holocaust memory and post-communist policies, Holocaust commemoration in Soviet Judaism and Jewish economic and social activities in late communism.
The European Association for Jewish Studies (EAJS), Hebrew University of Jerusalem (HUJI), and Leibniz Centre for Contemporary History from Potsdam (ZZF) financially supported the conference.
Associate Professor Michal Brandl from the Chair of Jewish and Holocaust Studies and Professor Andrea Feldman from the Faculty of Education were organizers, while Assistant Anita Fiket from the Chair of Jewish and Holocaust Studies presented her research Jewish Heritage Tourism as a product of Post-socialist Transition”.
Na ceremoniji je sudjelovalo i izaslanstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje je predvodio ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs. Ceremoniju je otvorila gđa Hanna Wróblewska, ministrica kulture i nacionalne baštine Poljske te g. Władysław Teofil Bartoszewski, državni tajnik za vanjske poslove Poljske.
Visoki predstavnici svih deset zemalja osnivačica ponovili su svoju potporu istraživanju i dokumentiranju Holokausta potpisivanjem simbolične izjave. Svečanosti otvaranja također su nazočili visoki predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te dugogodišnjih podupiratelja i partnerskih institucija EHRI-projekata. EHRI ERIC-u bila je posebna čast pozdraviti Krystynu Budnicku, počasnu građanku Varšave koja je preživjela Holokaust u Varšavskome getu. Osim službenog pokretanja EHRI ERIC-a, svečanost je ponudila jedinstvenu priliku za razmišljanje o trajnom značaju istraživanja, dokumentiranja i obilježavanja Holokausta u suvremenim europskim društvima.
Inače, EHRI je Europska istraživačka infrastruktura za Holokaust koja promiče transnacionalna istraživanja Holokausta te djeluje od 2010. godine. Misija EHRI-ja je rješavanje izazova poput raspršenosti izvora i stručnosti diljem Europe i šire. EHRI povezuje zbirke i izvore koji su podijeljeni granicama i jezicima, promovira digitalne metode te pruža podršku istraživačima.
Republika Hrvatska iskazala je krajem 2022. godine podršku uspostavi EHRI ERIC-a te namjeru da postane njegova članica. Kako bi se pravodobno ispunile sve procedure prema Europskoj komisiji, EHRI je uspostavio prijelaznu generalnu skupštinu za odobravanje dokumenata potrebnih za uspostavu EHRI ERIC-a. U prosincu 2024. godine Europska komisija odobrila je Statut i druge temeljne akte organizacije. Sjedište EHRI ERIC-a nalazi se u Amsterdamu, a infrastruktura uključuje sljedeće zemlje osnivačice: Republiku Austriju, Republiku Hrvatsku, Češku Republiku, Saveznu Republiku Njemačku, Državu Izrael, Kraljevinu Nizozemsku, Republiku Poljsku, Slovačku Republiku, Rumunjsku i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iskazao je želju da bude nacionalni koordinator EHRI ERIC-a te su ga u tome podržala tri partnera koji također sudjeluju u projektu: Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest i Hrvatski povijesni muzej.
Nacionalni ured EHRI ERIC-a ustrojen je pri Katedri za židovske studije i istraživanje Holokausta Sveučilišta u Zagrebu Filozofskoga fakulteta, a voditeljica je izv. prof. dr. sc. Michal Brandl.
https://mzom.gov.hr/vijesti/ministar-fuchs-na-inauguraciji-ehri-eric-a-u-varsavi/6714
Europska komisija dodijelila je 20. siječnja 2025. pravni status Europskog konzorcija istraživačke infrastrukture (ERIC) Europskoj istraživačkoj infrastrukturi za Holokaust (European Holocaust Research Infrastructure – EHRI), čime je EHRI postao trideseti ERIC uspostavljen od 2011. godine. Ovo priznanje naglašava vitalnu ulogu EHRI-ja u očuvanju povijesnih izvora o Holokaustu i njegovu trajna važnost za suvremeno društvo.
Ovaj razvoj označava značajan korak naprijed u misiji EHRI-ja premošćivanja jaza između raspršenih arhivskih materijala koji se nalaze diljem Europe i šire, u javnim i privatnim arhivima. Time se nastoji prevladati fragmentacija historiografije Holokausta i poticati sveobuhvatnije razumijevanje ovog ključnog događaja u europskoj povijesti. Od 2010. EHRI radi na integraciji istraživanja i dokumentacije Holokausta kroz inicijative koje financira EU. Godine 2018. EHRI je uvršten u mapu puta Europskog strateškog foruma o istraživačkim infrastrukturama (European Strategy Forum on Research Infrastructures – ESFRI).
Hrvatska je jedna od osnivačica EHRI-ERIC-a, institucija nacionalnoga koordinatora je Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Katedra za židovske studije i istraživanje Holokausta, a nacionalni koordinator je izv. prof. dr. sc. Michal Brandl. Predstavnica u Općoj skupštini EHRI-ERIC-a je Dubravka Đurić Nemec, posebna savjetnica ministrice kulture i medija, dr. sc. Nine Obuljen Koržinek. Članovu Nacionalnoga ureda EHRI-HR su, uz Filozofski fakultet i Hrvatski institut za povijest, Hrvatski državni arhiv i Hrvatski povijesni muzej.
EHRI će obilježiti priznanje svog pravnog statusa u nedjelju 26. siječnja 2025. tijekom ceremonije inauguracije u Muzeju POLIN u Varšavi, Poljska. Inauguracija POLIN, Varšava
Pročitajte cijeli članak o vijestima Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije.
European Commission
Jonathan Sacks (1948–2020) bio je engleski ortodoksni rabin, doktor filozofije, teolog i pisac. Služio je kao glavni rabin Ujedinjenoga Kraljevstva i Commonwealtha od 1991. do 2013. Nakon što se povukao s mjeta glavnoga rabina, vrijeme je posvetio predavanjima na svjetskim sveučilištima te različitim oblicima javne djelatnosti.
Najpoznatiji je po nekim od najboljih prijevoda Hebrejske Biblije te molitvenika, koje je preveo na moderni engleski jezik i popratio znanstvenim bilješkama i oznakama izvora. Napisao je i nekoliko knjiga koje aktualiziraju judaizam za suvremeno društvo.
Njegove posljednje godine javne djelatnosti obilježene su prepoznavanjem i upozoravanjem na najnovije mutacije antisemitizma, ovaj put u obliku tzv. anticionizma. Naime, prema r. Sacksu, suvremeni antisemitizam uvijek je moderan, čak progresivan u politički korektan. Njegove žrtve zbrajaju se unatrag. Zato se posvetio objašnjavanju i fenomena antisemitizma, a njegova zaklada napravila je nekoliko animacija posvećenih suvremenom antisemitizmu:
U Izraelu se 30. studenoga obilježava Nacionalni dan sjećanja na 850 000 židovskih izbjeglica koji su raseljeni iz arapskih zemalja i Irana u 20. stoljeću nakon uspostave države Izrael.
Najstarija židovska dijaspora, ona babilonska (današnji Irak) datira se u 6. stoljeće p.n.e. Upravo je na tom prostoru kodificiran Babilonski Talmud, tekstualni zapis generacija rabinskih rasprava o pravu, filozofiji i tumačenju Biblije, sastavljen između 3. i 8. stoljeća i strukturiran kao komentar na Mišnu s isprepletenim pričama. U Babilonu se nalazio i poglavar židovske dijaspore.
Nakon više od 2500 godina Židovi Iraka protjerani su, imovina im je oduzeta, a brojni pripadnici zajednice su ubijeni. Slično je bilo i u ostalim zemljama u kojima su Židovi često živjeli prije Arapa i nastanka islama. Danas u arapskim zemljama i Iranu Židova gotovo i nema.
Na današnji dan usvojena je rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda 181 o podjeli Mandatne Palestine na arapsku i židovsku državu.
Plan o podjeli kojega je izradio Posebni odbor UN-a za Palestinu (UNSCOP) 3. rujna 1947, usvojila je Opća skupština UN-a 29. studenog 1947. kao Rezoluciju 181. Rezolucija je preporučila stvaranje neovisnih, ali ekonomski povezanih arapskih i židovskih država i ekstrateritorijalni “posebni međunarodni režim” za grad Jeruzalem i njegovu okolicu.
Predstavnici Arapa tu su rezoluciju odbacili i odlaskom Britanaca u svibnju 1948. proglašena je država Izrael koju su napale vojske Egipta, Transjordana, Sirije i Iraka. Završetkom rata 1949. Izrael se obranio, a teritorije namijenjene arapskoj državi anektirali su Transjordan i Egipat. Transjordan je, prešavši rijeku Jordan promijenio ime u Jordan, a teritorij zapadno od rijeke od tada se naziva Zapadnom obalom. Pojas Gaze okupirao je Egipat.
