Tag Archive for KSPUFF

Što mu znači taj kruh ili o retrospektivnoj izložbi Zlatka Boureka u Modernoj galeriji

Irena Curić, 5. godina PUM/ANG 

Početkom listopada otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu nova izložba, i to ni manje ni više nego retrospektivna izložba jednog od naših najvećih živućih slikara i homo universalisa, Zlatka Boureka. Odmah na početku treba napomenuti da je riječ o slikarskoj retrospektivi, što znatno ograničava Bourekov opus. Zlatko Bourek široj je publici poznatiji kao kazališni scenograf, kostimograf, pionir crtanog filma kao i po mnogim drugim ostvarenjima. Zaista su fascinantna sva područja u kojima se Bourek okušao – ako u obzir uzmemo teatar, došao je čak do režije, a u vizualnim umjetnostima nema čime se nije bavio. Zanimljiva je i činjenica da je Bourek završio kiparstvo u klasi velikog Koste Angelija Radovanija, a generaciju je dijelio s Vaskom Lipovcem i Zvonimirom Lončarićem, što se u određenoj mjeri može osjetiti u opusima sve trojice autora: sve ih povezuje specifična tendencija dječjem, razigranom, šarenom i donekle grotesknom. Sklonost groteski osjetna je ponajviše kod Boureka koja, kako je to Tonko Maroević lijepo primjetio u svojoj monografiji, uvijek kvari hedonističku atmosferu njegovih slika donoseći notu tjeskobe i neizvjesnosti. Tu neizvjesnost donekle je potaknuo njegov boravak u vojsci koji mu je, sudeći prema odabiru motiva, ostao u sjećanju do danas.

Read more

Predstavljanje umjetnika: Petra Orbanić

Petra Orbanić studentica je završne godine diplomskog studija Likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Srednjoškolsko umjetničko obrazovanje, smjer grafički dizajn, završava u Školi primijenjene umjetnosti te se odlučuje upisati nastavnički smjer likovne akademije što joj je dalo mogućnost djelovanja i umjetničkog izražavanja u različitim likovnim vrstama, a također i budućnost u pedagoškom radu. Akademske godine 2013./2014. kao student na međunarodnoj studentskoj razmijeni okušala se u životu i obrazovanju na finskoj Kuvataideakatemia u Helsinkiju gdje je svoj rad razvijala na polju konceptualne umjetnosti istražujući mogućnosti performansa, instalacije, rada s dahom, upotrebe struje u skulpturi te boravka u prirodi kao temelja za umjetničku produkciju. Tijekom svog obrazovanja sudjelovala je u nizu projekata kao što su izrada instalacije “Tape installation” grupe Numen/ For Use u Muzeju suvremene umjetnosti Istre (Pula, 2010.), radionici “PAPER BASED DESIGN – picnic in the forest” (Zagreb, 2013.), tečaju Improvizacije koji ujedinjuje različite grane umjetnosti (Helsinki – Järvenpää, 2014.), Bienalleu međunarodne manifestacije “6666 events” (Helsinki, 2014.) i još mnogo drugih. Dosada je sudjelovala na čak 18 grupnih izložbi, a kao priznanje za svoj rad 2012. dobila  je Dekanovu pohvalu za uspješan rad.

Read more

Svjedočanstva jednog dvorca: Katarinin dvorac u Carskom Selu (Puškinu)

Autorica: Marijana Jurčević

Fasada dvorca (istočni dio), 2014.

Fasada dvorca (istočni dio), 2014.

 

22. rujna 1941. godine, iz dnevnika višeg njemačkog narednika:

Sve je bezosjećajno srušeno. Namještaja uopće nema. Slike su također evakuirane. Ručno oslikane zidne tapete, svilene tapete – strgane su sa zidova. No nešto je i ostalo – kamini, oslici stropova i  slični daju nam sliku bogatstva i raskoši starog carizma. Donje prostorije dvorca koristili su Crveni u svrhu muzeja… Na drugom katu nalaze se otmjene dvorane, koje su Crveni ostavili u svom prvotnom izdanju. Bijelo mramorno stubište vodi na vrh. Nažalost, ogromna raskošna dvorana u sredini dvorca, takozvana Krunidbena dvorana, je razrušena. Avionska bomba probila je krovište te je dio krova pao. Mi izlazimo na balkon kroz rupu u zidu. Druga polovica dvorane dobro se očuvala, s prekrasnim stropom u svijetlim tonovima. Imaš dojam kao da je bio osvijetljen iznutra. U sobama je tamno jer su svi prozori obloženi daskama. Zatim dolazimo u Olimpijsku dvoranu, Kinesku dvoranu i vrag zna kako se oni tamo sve zovu. Sve što je ostalo skupili su u dvije sobe – slike i knjige. Hans je htio uzeti za uspomenu knjigu s erotskim crtežima, ali su mu je oduzeli. Kroz prozore se prostire prekrasni pogled na ogromni park s alejama, jezerima i paviljonima.

Read more

Veliki potres u Lisabonu 1755. – Transformacija grada

Autorica: Ines Ivić

Trg Rossio prije potresa, Francisco Zuzzarte 1878.

Trg Rossio prije potresa, Francisco Zuzzarte 1878.

Malo je događaja u proteklom tisućljeću o kojima su se vijesti, bez čuda moderne tehnologije,tako brzo proširile Europom i postale dijelom zajedničkog sjećanja i suosjećanja. Jedan od takvih je bio nesretni potres, a kasnije i tsunami, koji je zahvatio glavni grad Portugala na blagdan Svih svetih 1755. godine.

Read more

Kontinuirano propadanje turističkog objekta Bijela kuća arhitekta Lavoslava Horvata u Bolu na Braču

                        Autorica: Anja Ivić

Iako nas vremenska prognoza u zadnje vrijeme podosta zbunjuje, mnogi od nas već naveliko sanjaju o ljetu, mirisu mora i zvuku zrikavaca. S druge strane, kolone suncem opijenih turista koji hodočaste do najgoreg restorana u mjestu zasigurno nisu veliki plus nama kao promatračima cijele situacije, ali što se može. Neki od naših najboljih hotela nastali su u ekspanziji turizma i turističkih objekata iz razdoblja šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prilikom takozvanog boom-a turističke arhitekture. Osim gradnje duž obale, gradilo se i na otocima i manjim mjestima, koja su zahvaljujući tim objektima uspjeli zaprimiti toliki broj gostiju. Jedno takvo je Bol na Braču, poznat po prekrasnom Zlatnom ratu i brojnim nagradama za najbolje turističko mjesto u svojoj kategoriji. Procvatom drugih hotela s popratnim sadržajima (zašto bi se kupali u moru kada imamo bazen i koktele) i prednostima šarma privatnog smještaja, prvi od takvih hotela u Bolu, hotel Bijela kuća, ostao je zapušten i na sramotu svom trenutnom vlasniku – državi.
Read more

Kongres studenata povijesti umjetnosti u njemačkom izdanju

Autorica: Lea Horvat

Kakva su druga, za naše prilike relevantna iskustva organiziranja i strukturiranja studentskih kongresa? Postoje li momenti koje bi vrijedilo „kopirati“? Koje su teme i teorijski okviri omiljeni među izlagačima naše generacije? (Čak 86.) Kongres studenata povijesti umjetnosti njemačkoga govornog područja (KSK) koji se od 15. do 18. svibnja ove godine održavao u Münchenu (Ludwig-Maximilians-Universität) ilustrativan je primjer koji me potaknuo na razmišljanje o navedenim pitanjima, ali i o strategijama provedbe jednog (ekonomski i stručno) uspješnog kongresa. KSK je pokrenut 1968. godine i održava se u polugodišnjem ritmu (u zimskom i ljetnom semestru), a odabir sveučilišta domaćina vrši se dva semestra unaprijed. Sveučilišta-kandidati predstavljaju svoj potencijalni program, nakon čega se plenumski donosi odluka o najpogodnijem kandidatu. Više je studenata izrazilo žaljenje za „zlatnim vremenima“ u kojima je postojala prava konkurencija i interes za organizacijom Kongresa; ove je godine samo tim iz Triera podnio kandidaturu i dobio pravo organizacije Kongresa u ljetnom semestru akademske godine 2014./2015.

Read more

KSPUFF gledaonica u KSFF-u, 28. svibnja!

marinagledaonica

Više na Facebook eventu!

KSPUFF gledaonica u KSFF-u

10371518_10203031213435541_4744991913007696121_n

Započinjemo s novim projektom: KSPUFF gledaonice u KSFF-u

kspuff.fB.gledaonice.20140516.teo

Treći međunarodni kongres studenata povijesti umjetnosti

kspuff.fB.congress.20140321.teo

Velika poplava u Firenci 1966. godine

Autorica: Ines Ivić

dfaf032c134c850952262d16f8c9b612Velika poplava koja je pogodila Firencu 1966. godine ostala je, čak i toliko godina nakon katastrofe, duboko ukorijenjena u kolektivno sjećanje Firentinaca. Kiša koja je padala nekoliko dana bez prestanka podigla je uobičajeni vodostaj Arna za 6 metara i tako premašila zadnju veliku poplavu iz 1557. godine. Tih se dana Italija spremala za proslavu Dana oružanih snaga te je veliki broj ljudi povodom neradnog dana otputovao iz grada i tako izbjegao sudbinu 101 poginulog i više od 5000 obitelji koje su zbog oluje ostale bez svojih domova. Premda su brojni muzeji i druge kulturne institucije bile iza dobro zatvorenih vrata, nedostatak stručnog kadra i radne snage tog je dana onemogućio spašavanje kulturnog blaga. Oni koji su se zatekli u gradu, kad su vidjeli što se bliži, nastojali su premještanjem na više katove spasiti što više umjetnina i drugih dragocjenosti. Poznata je i priča da se ravnatelj prirodoslovnog muzeja spasio tako da je preko krova pobjegao do susjedne Galerije Uffizi noseći sa sobom samo Gallileov teleskop.

Read more

Ima li nade za Nadu Dimić i njoj slične?

Autorica: Anja Ivić

nadadimic 1 Svjedočimo čestim raspravama o promjeni i propasti što kulturnog, što medijskog i svakojakog podneblja kojeg smatramo našom bližom sredinom, dok se u našu zbiljsku okolinu tek ponekad istinski zagledamo. Zgrada Nade Dimić nekadašnja je tvornica, uglovnica na križanju Ulice kneza Branimira i Erdödyjeve. Read more