O Odsjeku

Već 1906. godine pri Pravnom fakultetu u Zagrebu osnovana je pod vodstvom profesora Ernesta Milera prva katedra za sociologiju u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Četiri godine poslije objavljen je prvi udžbenik iz sociologije (Juraj Tomičić, Počela sociologije), a 1918. godine registrirano je Sociološko društvo u Zagrebu. Među prve hrvatske sociologe ubrajaju se Antun Radić, Milan Šufflay, Dinko Tomašić i mnogi drugi autori koji su imali bogato zapadnoeuropsko obrazovno iskustvo. Drugi svjetski rat prouzročio je znatnu stanku u disciplinarnom razvoju sociologije, no pedesetih godina počinju se događati bitni pomaci. Sociologija 1953. godine postaje redoviti kolegij na Pravnom i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1957. godine Uvod u sociologiju postaje obvezatni predmet za sve studente zagrebačkog Filozofskoga fakulteta, a 1959. godine nastavlja se tradicija profesionalnog udruživanja kroz osnivanje Sociološkog društva Hrvatske.

Odsjek za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prvi i najveći sociološki odsjek u Hrvatskoj, osnovan je 1963. godine. Katedra za sociologiju te se godine izdvaja iz Odsjeka za filozofiju i postaje poseban odsjek osnovan na inicijativu Rudija Supeka (1913 – 1993) koji te godine ujedno objavljuje i prvi sociološki udžbenik za gimnazije. Godinu dana potom osnovana je i odsječka knjižnica, a 1967. godine na Odsjeku se utemeljuje prvi poslijediplomski studij iz sociologije u Hrvatskoj. Od dva nastavnika (Rudi Supek i Ivan Kuvačić) i tri asistenta (Veljko Cvjetičanin, Dimitrije Sergejev i Josip Obradović) koji su bili prvi predavači, danas Odsjek ima sveukupno 31 zaposlenog profesora, asistenata i stručnih suradnika. Od 1972. godine pri Odsjeku djeluje Zavod za sociologiju kao istraživačka komponenta unutar koje su provedeni mnogi znanstveni projekti. Danas, skoro 45 godina nakon osnutka, Odsjek se sastoji od sljedećih jedanaest katedri – opća i teorijska sociologija, posebne sociologije, metodologija, sociologija obrazovanja, socijalna antropologija, vojna sociologija, socijalna ekologija, seksologija, sociologija roda, urbana sociologij te migracijske i etničke studije.

Izvorno započevši s radom kao dvopredmetni studij – s dva glavna predmeta – od 1980. godine sociologiju je moguće studirati kao jednopredmetni studij. Kao dio bolonjske reforme dosadašnji četverogodišnji preddiplomski studij nedavno je preobražen u trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski studij. Završetkom jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija sociologije stječe se akademski naziv “bakalaureus/bakalaurea društvenih znanosti – smjer sociologija” koji omogućava nastavak studija sociologije ili neke druge studijske grupe, dok se završetkom jednopredmetnog diplomskog studija stječe akademski naziv “magistar sociologije istraživačkog usmjerenja”. Nakon dvopredmetnog diplomskog studija sociologije stječe se akademski naziv “magistar sociologije”, a nakon dvopredmetnog diplomskog studija nastavničkog usmjerenja stječe se akademski naziv “magistar sociologije nastavničkog usmjerenja”. Isto tako, u skladu s reformom, akademske godine 2006./2007. pokrenut je novi trogodišnji doktorski studij sociologije koji u suradnji izvodi šest znanstvenoobrazovnih institucija u Hrvatskoj i to je jedini doktorski studij sociologije u zemlji.

Trenutno zaposlenici Odsjeka vode uredništva tri znanstvena sociološka časopisa. Polemos, časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, izdaje se od 1998. godine, Socijalna ekologija od 1992. godine, a Revija za sociologiju, službeni časopis Hrvatskog sociološkog društva, izlazi od 1971. godine. Uz časopisnu produkciju, od 1994. godine djeluje i biblioteka Razvoj i okoliš. Studenti sociologije okupljaju se oko Kluba studenata sociologije Diskrepancija (KSSD), jedne od najaktivnijih studentskih udruga na Zagrebačkom sveučilištu, neformalno osnovane 1988. godine, a od 1995. registrirane kao udruženje građana. Uz studentski časopis za društveno-humanističke teme Diskrepancija čiji je prvi broj objavljen 2001. godine, jedno od najznačajnijih studentskih postignuća jest osnivanje Europske udruge studenata sociologije (ESSA).