Poziv na prijave: znanstveni skup na temu Civilizacijski i kulturni susreti u organizaciji Pro Tempore

Dugogodišnja želja uredništva studentskog znanstvenog časopisa Pro tempore je održavanje znanstvenog skupa na kojemu bi imali priliku izlagati studenti, ali i svi drugi zainteresirani. Unatoč okolnostima pandemije, koja je pogodila cijeli svijet, uredništvo je odlučilo održati znanstveni skup na temu Civilizacijski i kulturni susreti u travnju 2022. godine u prostorima Fakulteta.

Znanstveni skupovi, kolokviji, okrugli stolovi i sl., dio su struke jednog povjesničara. Stoga ovim skupom uredništvo želi pružiti mogućnost učenja i sazrijevanja i na tom polju, prije svega studentima povijesti i srodnih društveno-humanističkih znanosti.

Prijave je moguće podnijeti do 31. ožujka 2022. godine na mail adresu časopisa casopis.protempore@gmail.com. Tekst poziva može se pronaći na našoj web stranici (https://protempore.ffzg.unizg.hr/poziv-na-skup/)

U ime uredništva i organizacijskog odbora,

Ivan Mrnarević, glavni urednik

Erasmus+ natječaj za mobilnost studenata Filozofskoga fakulteta – Izrael, Ukrajina

Sveučilište u Zagrebu na temelju sklopljenih Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s inozemnim visokoškolskim ustanovama iz tzv. partnerskih zemalja raspisuje Natječaj za mobilnost studenata preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa Ključne aktivnosti 1 (KA107) za razdoblje mobilnosti od 10. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022.

Natječaj je otvoren samo za studente Filozofskog fakulteta.

Tekst Natječaja: NATJEČAJ za mobilnost studenata preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija između programskih i partnerskih država u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa Ključne aktivnosti 1 (KA107) za razdoblje mobilnosti od 10.01.2022. do 30.06.2022. (za tekst kliknuti na naslov – molimo pročitati cijeli tekst kako biste se upoznali s uvjetima prijave i mobilnosti)

Student ispunjava i šalje samo jednu (1) prijavnicu u kojoj je moguće odabrati do dva (2) različita izbora inozemnih sveučilišta na koje želi ići. Matični fakultet će studenta rangirati na samo jedan od odabranih izbora.

Rok za prijavu:

  • zaključno do petka, 29. listopada 2021. (12:00)

http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/erasmus-ka107-natjecaja-za-mobilnost-studenata-filozofskog-fakulteta-izrael-ukrajina/

Sastanak s brucošima Judaistike

Sastanak s brucošima Judaistike održat će se u petak, 8. listopada 2021. s početkom u 9.30 sati, u A-102. Na sastanku će studenti dobiti osnovne informacije o studiju i nastavi u ovoj akademskoj godini.

Izborni kolegij na diplomskoj razini: “Teaching about the Shoah”

U zimskom semestru akademske godine 2021/2022. moguće je upisati izborni kolegij Teaching about the Shoah, koji je osmišljen i organiziran u suradnji s Jad Vašemom. Kolegij se odvija uživo, a predavači iz Jad Vašema uključuju se preko Omege.

Nastava se odvija na engleskom, u suradnji s kolegama iz Jad Vašema i s našeg Fakulteta i to srijedom, od 9.30 do 11.00 u D-5 i nosi 6 ECTS bodova.

Studenti se pozivaju na prvi nastavni termin, uključujući i one koji se eventualno neće uspjeti formalno prijaviti na kolegij. Nastava počinje 13. listopada. Dobrodošli!

Preporuka izbornih kolegija za studente judaistike

PREDDIPLOMSKI

http://maia.ffzg.unizg.hr/raspored_PREDD1/raspored_grupa_PREDD_FF_IZBOR_sem1.htm

kolegij: Križarske države: religija, politika, društvo
nastavnici: dr. sc. Borislav Grgin, Špoljarić, Luka
predavanja + seminara + vježbi: 2+0+0
izborni kolegij, ECTS bodova: 3
uto 12:30-14:00 dvorana A125 – predavanje

kolegij: Islamska civilizacija (I)
nastavnici: dr. sc. Vjeran Kursar
predavanja + seminara + vježbi: 2+1+0
izborni kolegij, ECTS bodova: 3
čet 14:00-15:30 dvorana A128 – predavanje
čet 15:30-16:15 dvorana A128 – seminar

DIPLOMSKI

http://maia.ffzg.unizg.hr/raspored_DIPLOM1/raspored_grupa_DIPLOM_FF_IZBOR_sem1.htm

kolegij: Kulturna povijest Osmanskog Carstva (I)
nastavnici: dr. sc. Vjeran Kursar
predavanja + seminara + vježbi: 2+1+0
izborni kolegij, ECTS bodova: 3
uto 13:15-14:45 dvorana A128 – predavanje
uto 14:45-15:30 dvorana A128 – seminar

kolegij: Habsburška Monarhija: imperijalna baština
nastavnici: dr. sc. Hrvoje Petrić
predavanja + seminara + vježbi: 1+1+0
izborni kolegij, ECTS bodova: 5
čet 12:30-13:15 dvorana A202 – predavanje
čet 13:15-14:00 dvorana A202 – seminar

kolegij: Povijest Habsburške Monarhije u 19. stoljeću
nastavnici: dr. sc. Hrvoje Petrić, Šimetin Šegvić, Filip
predavanja + seminara + vježbi: 2+2+0
izborni kolegij, ECTS bodova: 3
čet 17:00-18:30 dvorana A201 – predavanje
čet 18:30-20:00 dvorana A201 – seminar

kolegij: Teaching about the Shoah
nastavnici: dr. sc. Naida-Mihal Brandl, predavači iz Jad vašema
predavanja + seminara + vježbi: 2+0+0
izborni kolegij, ECTS bodova: 6
sri 09:30-11:00 dvorana D5 – predavanje

Predavanje Daniela Schuvala, Sveučilište Bar Ilan, utorak 15. lipnja 2021. u 9.30 u D-1

U razdoblju od 13. do 17. lipnja 2021. (nedjelja-četvrtak) na Sveučilištu u Zagrebu će u sklopu projekta Erasmus+ gostovati kolega Daniel Schuval iz ureda za međunarodnu suradnju sa Sveučilišta Bar-Ilan, Izrael. Kolega Schuval radi u uredu za međunarodnu suradnju na BIU i odgovoran je za projekt mobilnost Erasmus+ s europskim sveučilištima, akademska partnerstva i međunarodne projekte.

Sutra, u utorak 15. lipnja održat će predavanje uživo svim zainteresiranim studentima i nastavnicima, od 9.30 do 10.30 u D-1.

Vidimo se sutra!

Izborni kolegij: Hrvatsko brodovlje u novom vijeku

Obavještavaju se svi zainteresirani studenti da na Fakultetu hrvatskih studija počinje novi kolegij: „Hrvatsko brodovlje u novom vijeku“ u kojem će dobiti pregled povijesti brodovlja od antike do kraja XVIII. stoljeća, s posebnim naglaskom na mediteranske te jadranske vrste brodova. Studenti će se upoznati s više od 70 raznih naziva i vrsta brodova karakterističnih za jadransku plovidbu novoga vijeka.

Kolegij će predavati dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek utorkom 15.55-17.25 sati, dvorana Brač (BR).

Za dodatne informacije pogledati linkove:
https://www.hrstud.unizg.hr/predmet/hbunv
https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/2223/akademskagodina/2020/predmet/223531/razina/3/izvedba/R/smjer/32
https://www.hrstud.unizg.hr/_download/repository/Povijest_preddiplomski.pdf

Studenti kojima je matična institucija Filozofski fakultet mogu naći:
1. „Obrazac – Zahtjev za odobrenje upisa izbornih predmeta na FHS za studente drugih fakulteta“ na linku:
https://www.hrstud.unizg.hr/pristup_informacijama
2. potvrđuju na svom fakultetu da su upisani u 2020./21. (prva stranica),
3. šalju ga na mail adresu podhrask@hrstud.hr na potpis/odobrenje da mogu upisati predmet
4. obrazac do 19.2. donose u referadu Hrvatskih studija ili ga šalju na referada@hrstud.hr

Više o horizontalnoj mobilnosti: https://web2020.ffzg.unizg.hr/studentska-sluzba/obrasci/horizontalna-mobilnost/

Zlatko Karač | monografija “Studije o arhitekturi sinagoga u Hrvatskoj”

U sunakladi Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i UPI2M BOOKS objavljena je knjiga “Studije o arhitekturi sinagoga u Hrvatskoj – Odabrani tekstovi / Studies on the Architecture of Synagogues in Croatia – Selected papers”, autora prof. dr. sc. Zlatka Karača.

Na tragu koncepta autorske edicije Studije u kojoj će se u omeđenim i tematski profiliranim svescima publicirati odabrani radovi Zlatka Karača, posvećeni dominantnim temama iz njegova istraživačkog opusa, u ovu je knjigu uvršteno 40-ak ključnih tekstova o baštini sinagoga u Hrvatskoj, od 87 objava koliko ih je autor o tome ostvario u razdoblju od 2000. do 2020. godine.

Konačni izbor radova, raznolikost publikacija – od poglavlja u knjigama, do članaka u časopisima, novinama i zbornicima, simpozijskih priopćenja, TV scenarija, letaka uz javna predavanja, do izložbenih kataloga i kalendara, pokazuju ne samo tematsku širinu problema koje je autor nastojao obuhvatiti, već i njegovo nastojanje da nedovoljno poznatu baštinu sinagoga na različite načine približi što širem krugu čitatelja.

Sinagoge su nesumnjivo najslabije istraženi i gotovo nepoznati segment naše arhitektonske i umjetničke baštine, pri tome i gotovo posve uništen u pogromu Holokausta, ali i kasnije tijekom poslijeratnog vremena. Stoga je istraživanje povijesti i arhitektonskih osobitosti ove skupine građevina zadatak od osobite znanstvene vrijednosti, pri tome i od važnosti za afirmaciju multikulturalnih i multikonfesionalnih tema vezanih za hrvatske prostore.

Knjiga se može koristiti kao priručnik za izborni kolegij “Židovi i arhitektura”, jer u velikom dijelu pokriva nastavni program toga predmeta koji na našoj katedri vodi prof. Zlatko Karač.

*Knjigu se može nabaviti u knjižari nakladnika UPI-2m u Medulićevoj ul. 20, gdje se studentima odobrava promotivni popust.

___________
Impressum:
recenzenti: Snješka Knežević, Zlatko Jurić, Zorana Sokol Gojnik
urednik: Alen Žunić
dizajn naslovnice i vanjske opreme: Nedjeljko Špoljar [SDF]
jezik: hrvatski/engl. summary
opseg: 228 str.
format: 28 x 23 cm
uvez: tvrdi/platno/ovitak
ISBN: 978-953-7703-41-7
nakladnik: AF Zagreb/UPI2M BOOKS
_____________
40-tak autorskih tekstova [donose se podaci za oko 100 naših sinagoga – od antike do 20. st.]
3 tematske cjeline: Sinagoge kao baština – Povijest i memorija; Elementi arhitekture sinagoga; Odabrani primjeri sinagoga
350 raritetnih ilustracija [fotografije, nacrti, faksimili dokumenata]
opširni engleski sažetak
glosarij judaičkih pojmova
iscrpni popisi izvora i literature, kazala

IZ RECENZIJA

Ova je knjiga rezultat autorova sustavnog istraživanja i predstavljanja sinagoga u Hrvatskoj započetog još 2000. godine u sklopu izložbe Muzeja za umjetnost i obrt „Historicizam u Hrvatskoj“. Bio je to prvi sažeti prikaz uopće o koliko zaboravljenoj, toliko i zanemarenoj temi, a ujedno upozorenje na golem gubitak koji je židovskoj baštini nanijela ustaška vlast Nezavisne države Hrvatske. Zlatko Karač uspio je prezentirati to iznimno spomeničko bogatstvo, iznijeti na vidjelo autore i naručitelje, ukratko: rekreirati dio židovskog života povezanog sa sinagogama, najvažnijim korpusom židovske sakralne baštine. Javnim nastupima, izložbamma i objavama autor je pokazao što smo imali, što smo izgubili i što se unatoč nemilim vremenima održalo. Ova knjiga najprije je od interesa za nažalost drastičnu smanjenu, a ipak vitalnu židovsku zajednicu Hrvatske, ali i važan doprinos našoj znanosti o umjetnosti i kulturi. U svemu se može mjeriti sa sličnim prikazima u Europi.
DR. SC. SNJEŠKA KNEŽEVIĆ

Ovo hrestomatijsko znanstveno djelo originalno je koncipirana zbirka kritički odabranih autorovih tekstova, s udjelom posve novih neobjavljenih priloga koji dosljedno zaokružuju Karačev istraživački interes u domeni arhitekture sinagoga i umjetnosti judaice u Hrvatskoj. Vrijednost monografije manifestira se i u autoritetu tumačenja vrlo specifične građe kojoj autor pristupa s uzornim znanstvenim prosedeom donoseći mnoge posve nove atribucije, datacijske podatke i valorizacijske postavke vezane uz korpus naše sinagogalne baštine – velikim dijelom uništene i do ovog istraživanja gotovo nepoznate. Uz to, knjiga afirmira dio osobitog, na tlu Hrvatske formiranoga multietničkoga kulturnog pejsaža s višekonfesionalnim spomeničkim supstratom koji svjedoči o otvorenosti naših prostora prema drugačijim kulturnim provenijencijama i naslijeđu manjinskih zajednica.
PROF. DR. SC. ZLATKO JURIĆ

Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj iznimno je slabo obrađeni sloj liturgijske baštine, u najvećem dijelu uništene tijekom II. svj. rata, pa je autorov doprinos njihovome istraživanju jedan od pionirskih koraka u reafirmaciji židovskoga kulturnog identiteta na našem tlu. Mnoge su europske zemlje već napravile svoje registre u holokaustu uništenoga sinagogalnog naslijeđa te je očekivano da se takav istraživački napor dogodi i u Hrvatskoj. Stoga je ova knjiga djelo od nezaobilazne znanstvene važnosti – ne samo u nacionalnim, već i u međunarodnim okvirima. Osim spomenutoga istraživačkog interesa za temu sinagoga koja je zanimljiva raznim strukama, obrada osjetljive dionice židovske povijesti i baštine u Hrvatskoj u današnje je vrijeme i od nesumnjive šire društvene relevantnosti, kao civilizacijska gesta osvješćivanja doprinosa Židova korpusu naše povijesne arhitekture.
DOC. DR. SC. ZORANA SOKOL GOJNIK