Predavanje iz kolegija Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti održat će se, iznimno u petak 30. studenoga, umjesto u D-3 u D-7.

Poštovane kolegice, poštovani kolege,

Žalosnog i teškog srca javljamo da nas je 23. studenoga 2018. u 73. godini života napustio naš dragi akademik Ivan Cifrić, profesor emeritus na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ispraćaj će biti u srijedu, 28. studenoga, u 14:30h, u krematoriju na groblju Mirogoj.

Za djelatnike Filozofskog fakulteta organiziran je prijevoz autobusom od Fakulteta s polaskom  u 13:30 sati.

Prof. dr. sc. Ivan Cifrić je cijeli svoj radni vijek proveo na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i posvetio ga unaprijeđenju i promicanju sociologije u Hrvatskoj, posebice socijalne ekologije čiji je bio začetnik i najistaknutiji predstavnik u domaćoj znanstvenoj zajednici i šire.

Kompleksna osoba, kakvi uvijek i jesu najveći ljudi, s ponosom je nosio sve dijelove svoga identiteta. Rođen je 22. siječnja 1946. godine u prekrasnom slavonskom selu Petrijevci, kojem je posvetio i svoju posljednju knjigu „Selo u sjećanju“. Nakon završetka gimnazije u Osijeku, otišao je na studij u Zagreb. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je sociologiju i filozofiju 1969. godine, a 1973. magistrirao i 1980. doktorirao sociolologiju. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je za asistenta 1970., za docenta 1981., za profesora u trajnom zvanju 1997., te za profesora emeritusa 2017. godine.

Ostavio je izniman doprinos razvoju sociologije u Hrvatskoj i to kroz: uvođenje i vođenje važnih kolegija; vođenje znanstvenih projekata i istraživanja na kojima je okupljao kako sociologe tako i interdisciplinarne timove stručnjaka; vođenje i doprinos stručnim organizacijama; uređivanje znanstvenog časopisa i biblioteke; organiziranje radionica i domaćih i međunarodnih skupova; te pisanje mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova i izlaganje na domaćim i međunarodnim skupovima. Tako je na preddiplomskom studiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu uveo kolegije „Hrvatsko društvo“, „Socijalna ekologija“, „Sociologija obrazovanja“ i „Etika okoliša“, te „Društvo i okoliš“ na doktorskom studiju, a predavao je i „Statistiku“, „Sociologiju sela“ i „Sociologiju religije“. Iako veliki mislilac, koji je i ispred svog vremena pisao i govorio o stanju modernog društva, posebice socijalno-ekološkoj krizi i krizi vrijednosti, polagao je veliki naglasak na nužnost provedbe originalnih empirijskih istraživanja. Vodio je nekoliko znanstvenih projekata: „Ekološka svijest mladih“ (1986.-1987.), „Ekološki aspekti društvenog razvoja“ (1986.-1990.), „Socijalnoekološki aspekti razvoja“ (1990.-1996.), „Socijalnoekološki i modernizacijski procesi u Hrvatskoj“ (1996.-2000.), „Modernizacija i identitet hrvatskog društva“ (2002.-2005.) te „Modernizacija i identitet hrvatskog društva. Sociokulturne integracije i razvoj“ (2007.-2014.). Držao je nekoliko vodećih dužnosti koje je časno i uspješno obnašao: pročelnik Odsjeka za sociologiju, predstojnik Zavoda za sociologiju, začetnik i predstojnik Katedre za socijalnu ekologiju, te predsjednik Hrvatskog sociološkog društva. Bio je aktivan član niza strukovnih organizacija. Također je bio pokretač i dugogodišnji urednik znanstvenog časopisa „Socijalna ekologija“ osnovanog 1992. godine, kao i časopisne biblioteke „Razvoj i okoliš“, te jedan od pokretača znanstvenog časopisa „Revija za sociologiju“. Bio je i voditelj Poslijediplomskog znanstvenog studija sociologije. Organizirao je Sociološku ljetnu školu u Crikvenici. Iako je uvijek i prije svega bio znanstvenik, čvrsto je vjerovao u potrebu da ponajprije sociolozi budu aktivni akteri i zalažu se i rade na unaprijeđenju društva, a ne da budu samo njegovi pasivni promatrači. Bio je tako i prvi Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske od 1991. do 1992. godine. Za svoj je rad, iako uvijek preskroman da bi o tome mnogo govorio, bio nagrađen nizom uglednih nagrada: „Velikom medaljom Filozofskog fakulteta“ (1991.), „Godišnjom državnom nagradom za znanost“ (2000.), „Državnom nagradom za znanost za životno djelo“ (2014.) i drugima. Uvijek smatrajući da treba znati, čitati i istraživati više, bio je i stipendist Zaklade Alexander von Humboldt. Konačno, kao kruna njegova akademskog rada, izabran je 2010. godine za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razred za društvene znanosti, te postao voditelj Odsjeka za etnologiju HAZU.

Zygmunt Bauman je, jednom upitan o tome kako prepoznati „pravog sociologa“, izjavio da sociologija i sociolozi uvijek moraju biti sastavni dio društva kojeg istražuju. Znat ćemo prakticiramo li takvu sociološku imaginaciju, nastavio je, ukoliko osjetimo da nas neprestano tjera na razmišljanje, da nas čak i iritira, uzrujava ili nam izaziva osmjeh na licu, ukoliko osjetimo uzbuđenje radi neke nove spoznaje, samo da bi odmah potom uvidjeli koliko toga još ne znamo, ukoliko čitajući o njima i nama otkrijemo nešto i o sebi. Upravo takvu vrstu sociološke imaginacije i  primjer bavljenja trajnim sociološkim temama u ovom promjenjivom globalnom svijetu predstavlja lik i djelo prof. dr. sc. Ivana Cifrića. Uvijek s velikim interesom za čovjeka, uvijek tražeći ono ljudsko, istovremeno se baveći iznimno teškim temama socijalne i ekološke krize, uvijek promišljajući kako poboljšati i olakšati svakodnevni život običnom čovjeku, kakvim je i sebe smatrao, zalažući se za miran suživot čovjeka s čovjekom i čovjeka s prirodom i prirodnim okolišem koji ga okružuje, doprinio je nizu tema iz socijalne ekologije, etike okoliša, bioetike, ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, istraživanja nacionalnih, religijskih i drugih sociokulturnih identiteta, obrazovanja, regionalnog i nacionalnog razvoja, ali i sociološkoj metodologiji te nizu drugih.

Njegova najveća ostavština i najbolji testament njegove znanstvene veličine su zasigurno njegovi mnogobrojni znanstveni i stručni radovi i knjige. Objavio je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Objavio je petnaest knjiga: „Revolucija i seljaštvo“ (1981.), „Klasno društvo i obrazovanje“ (1984.), „Ekološka svijest mladih“ (1987., koautor B. Čulig), „Ekološka adaptacija i socijalna pobuna“ (1990.), „Ogledi iz sociologije obrazovanja“ (1990.), „Napredak i opstanak“ (1994.), „Bioetika“ (2000.), „Moderno društvo i svjetski etos“ (2000.), „Okoliš i održivi razvoj“ (2002.), „Ruralni razvoj i modernizacija“ (2003.), „Bioetičke ekumena“ (2007.), „Pojmovnik kulture i okoliša“ (2009.), „Kultura i okoliš“ (2009. i 2012.), „Leksikon Socijalne ekologije“ (2012.) i „Ekologija vremena i kultura zidova“ (2015.). Uredio je i nekoliko zbornika radova, među kojima „Društveni razvoj i ekološka modernizacija“ (1998.), „Relacijski identiteti. Prilozi istraživanju identiteta hrvatskog društva“ (2008.), „Hrvatski idenitet u promjeni? Relacijski identiteti 2“ (2013.), kao i posljednji „100 godina rođenja Rudija Supeka i 50 godina Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu“ (2016).

Malo je reći da je ovaj gubitak jednog od najuglednijih hrvatskih sociologa današnjice nenadokadiv. Počivao u miru, uz miris svoje lule s duhanom od vanilije, okružen prirodom za koju se cijeli život zalagao i nošen toplinom srca svih nas koji smo ga voljeli i cijenili.

U ponedjeljak 26.11. i srijedu 28.11. neće se održati nastava iz kolegija Etika okoliša, Socijalna ekologija i Sociologija etničkih odnosa. Kolokvij iz Etike okoliša će se normalno održati kako je predviđeno. 

Studentska inicijativa Studenti za izbjeglice i Klub studenata sociologije „Diskrepancija” upućuju poziv na simpozij „KRIMIGRACIJA – kriminalizacija migracija i građanske solidarnosti” koji će se održati 27. i 28. studenog 2018., u konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta Zagreb s početkom u 11:30 sati. Kroz simpozij će se komentirati i analizirati razna aktualna društvena događanja vezana uz migracijsku krizu i njene posljedice te kriminalizaciju solidarnosti i određenih djelovanja vezanih uz isto.

Više o samom događaju na linku: https://www.facebook.com/events/273635209949262/?active_tab=discussion

Kuća ljudskih prava Zagreb poziva zainteresirane studente/ice završnih godina studija da se prijave na program edukacije „Mladi zagovaratelji/ice za ljudska prava“.

Svrha ovog programa je potaknuti studente na uključivanje u procese zagovaranja društvene pravde temeljene na standardima ljudskih prava. Koristeći metode neformalnog obrazovanja o ljudskim pravima, program je usmjeren na aktivno rješavanje problema s fokusom na razmjenu znanja i vještina u zagovaranju ljudskih prava. Iz tog razloga, premda program pruža uvid u nužnu teorijsku podlogu, fokus je stavljen na praktične aktivnosti pomaganja sudionicima/sudionicama programa u osmišljavanju i provedbi zagovaračkog plana o pitanju ljudskih prava od njihova interesa, a s ciljem pridonošenja promicanju ljudskih prava, tolerancije, kulture dijaloga i građanske odgovornosti.

Okvirni program edukacije i više informacija dostupno je na poveznici.

Očekivani početak programa je 29. studenog 2018. godine.

Prijaviti se možete do 20.11. slanjem životopisa i pisma motivacije na adresu elektroničke pošte: prijave@kucaljudskihprava.hr. Planirano je sudjelovanje 15 studenata/ica u programu, a svi/e prijavljeni/e bit će obaviješteni/e o rezultatima 25.11.2018.

Poziv Društva arhitekata Zagreba i inicijative Akupunktura grada svim studentima i studenticama te nastavanicima na predavanje i diskusiju “Društvene inovacije za bolji grad” koje će se održati u četvrtak 15. studenog 2018. u 18h u Društvu arhitekata Zagreba, Trg bana J. Jelačića 3/1, Zagreb.

Više na linku:

http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/dr

U petak 16. studenog s početkom u 14:45 na našem Fakultetu (dvorana D-2) predstavit će se Isusovačka služba za izbjeglice, jedna od najaktivnijih udruga koja pomaže izbjeglicama i migrantima te osobama koje su dobile azil u Republici Hrvatskoj u procesu integracije.

Ukoliko ste zainteresirani čuti iz prve ruke provjerene informacije o tome tko su izbjeglice i migranti, što oni žele, kako se integriraju azilanti te koje sve predrasude imamo prema izbjeglicama, dođite na ovo predstavljanje. Ujedno, na ovom predstavljanju moći ćete se informirati o načinima na koje se i Vi volonterski možete uključiti u pomaganje izbjeglicama.

Obrana diplomskog rada studentice Karoline Zelenike pod naslovom “Žene i terorizam u teorijskom diskursu: rod kao analitička kategorija” održat će se u utorak 13. studenoga 2018. u 14:45 u A-309.

Obrana diplomskog rada Barbare Palčić pod naslovom “Unutarnja sigurnost Europske unije: transformirana uloga policije u europskim integracijama” održat će se u ponedjeljak, 12. studenog 2018. s početkom u 17.00h u prostoriji A-203.

Obrana diplomskog rada studenta Branimira Seletkovića pod naslovom “Medijski prikazi sirijske izbjegličke krize: komparativna analiza odabranih hrvatskih informativnih Internet portala” održat će se u ponedjeljak, 12. studenog 2018. g. s početkom u 14 sati u prostoriji C-221.

U četvrtak 8. studenog 2018. godine u 12:30 sati na Filozofskom fakultetu održat će se panel rasprava na najvišoj diplomatskoj razini u povodu obljetnice svršetka Prvog svjetskog rata. Događaj organizira Paris Peace Forum, uz planiran dolazak ili sudjelovanje veleposlanika niza europskih i drugih država: Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Kanade, SAD, Srbije, Crne Gore i dr. Skup će se održati u D-VII.

Pozivaju se studenti Sociologije vojske i rata da u sklopu nadoknade nastave od 2. studenog 2018. godine prisustvuju ovoj raspravi.

Poziv na konferenciju “Centennial of the end of World War One: from the first global conflict to dialogue and reconciliation”