Uvod u balkansku arealnu lingvistiku

1. Naziv kolegija: Uvod u balkansku arealnu lingvistiku
2. ECTS-bodovi: 5
3. Jezik: hrvatski i rumunjski
4. Trajanje: 1 semestar (II./IV.)
5. Status: izboran
6. Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
7. Uvjeti: –
8. Ispit: Trajno praćenje. Ocjena moderiranja jedinice. Usmeni ispit.
9. Sadržaj: Pojam Balkana u zemljopisnom i kulturno-povijesnom pogledu, kulturna uloga Bizanta i Osmanskog Carstva u Jugoistočnoj Europi, vanjski opis balkanskih jezika i definicija balkanskog jezičnog saveza te osnovni jezični balkanizmi (polazeći od rumunjskoga) u fonetici, morfologiji, sintaksi i rječniku te ilustracije na paralelnim tekstovima.
10. Cilj: Upoznavanje i tumačenje jezične realnosti Balkana; osposobljavanje za bavljenje osnovnim pitanjima balkanske arealne lingvistike i uspoređivanje rumunjskog s nesrodnim, ali geografski bliskim jezicima.
11. Ishodi učenja: Razumjeti i objasniti povijesni tijek razvoja balkanskog jezičnog saveza. Razumjeti i objasniti izvore i metode spoznavanja balkanizama. Steći elementarne kompetencije u nekoliko balkanskih jezika. Primijeniti stečene kompetencije na uočavanje i valjanu interpretaciju balkanizama u odabranom korpusu. Usustaviti spoznaje i kritički dovesti u odnos razvoj balkanskih idioma i njegov ishod s izvanjezičnom stvarnošću Balkana.
12. Raspored rada po tjednima:
    – Pojam i zadaci balkanske arealne lingvistike. Kratak pvijesni pregled.
    – Tumačenja razvoja balkanskog jezičnog saveza. Supstratski jezici.
    – Latinski i grčki na Balkanu i njihova uloga u stvaranju balkanskog jezičnog saveza.
    – Uloga slavenskih jezika.
    – Pregled primarnih i sekundarnih balkanizama. Prezentacija pisanih i audio uzoraka.
    – Fonetika. Vokalizam i konsonantizam. Bugarski.
    – Morfologija. Pitanje podudaranja genitiva i dativa. Redukcija fleksije i ustroj nominalne sintagme. Bugarski.
    – Perifrastični futur. Konjunktiv. Albanski.
    – Specifičnosti analitičke komparacije i brojeva 11 – 19. Albanski.
    – Sintaksa. Postponiranje člana. Albanski.
    – Reduplikacija objekta. Enklitičke zamjenice u ulozi posesiva. Grčki.
    – Uzroci i posljedice gubitka infinitiva. Grčki.
    – Ostali balkanizmi. Grčki.
    – Analiza paralelnih tekstova.
    – Analiza paralelnih tekstova. Rekapitulativni pregled spoznaja.
13. Metode podučavanja: Izravno poučavanje (predavanje). Moderiranje odabrane tematske jedinice. Usvajanje elementarnih kompetencija u nekoliko balkanskih jezika (bugarski, albanski, grčki). Raspravljanje o usvojenom i komentirano rješavanje problema (analiza).
14. Osnovna literatura: Vraciu, A., Introducere în lingvistica balcanică, Editura Universităţii “Al. I. Cuza”, Iaşi, 1999.Dopunska literatura: Banfi, E., Linguistica balcanica Zanichelli, Bologna, 1989., C. Sandfeld, Linguistique balcanique – problèmes et resultats, Librairie ancienne Honore Champion, Paris, 1930.