https://www.hnb.hr/o-nama/karijera/zaposljavanje/oglasi-za-posao
Pozivamo vas na Dan otvorenih vrata Filozofskog fakulteta ove subote 23. ožujka 2024.Od 10 do 16 sati nastavnici i studenti dežurat će na promotivnim pultovima svoje studijske grupe, kao i Ureda za studente s invaliditetom i Knjižnice, te odgovarati na sva vaša pitanja.Posebno kratko predstavljanje studija Sociologije bit će u dvorani 7 u 11:20.
Od 19. do 21. ožujka 2024. u Vijećnici Filozofskog fakulteta održava se proljetna škola pod naslovom „Balkan Route(s). Studying through European Borderlands“, u kojem sudjeluju studenti diplomskih studija društveno-humanističkih smjerova s tri partnerska sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište Osnabrück, Njemačka i Sveučilište Padova, Italija). Ona se realizira u sklopu Erasmus+ Mještovitog intenzivnog programa (Blended Intensive Program – BIP) kao studijsko i istraživačko putovanje za studente magistarskog programa „Međunarodne migracije i interkulturalni odnosi“ koji se provodi na Sveučilištu u Osnabrücku, Njemačka, za studente Odsjeka za političke znanosti, pravo i međunarodne studije na Sveučilištu u Padovi, Italija, te studente Odsjeka za sociologiju i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Domaćin-suorganizator je Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u sklopu programa obilježavanja 150. obljetnice fakulteta.
Ova škola nudi domaćim i međunarodnim studentima priliku za daljnje produbljivanje znanja iz polja studija granica i migracija, kombinirajući uvide iz istraživanja, prakse i javnih politika, s posebnim naglaskom na problematiziranje Balkanske rute i nasljeđa Balkanskog koridora u istraživačkom polju studija migracija i granica šire Euromediteranske regije. Kao rezultat aktivnosti učenja, studenti će moći integrirati uvide iz podučavanja, istraživanja, prakse i politike, istražujući globalnu i lokalnu dinamiku koja utječe na granične fenomene i procese u području Jugoistočne Europe.
Obrana diplomskog rada studentice Barbare Gale pod naslovom “Socijalni marketing – percepcija i primjena na primjeru tvrtki koje posluju u Republici Hrvatskoj” održat će se u petak 22. ožujka 2024. g. s početkom u 13h u prostoriji A-209.
Pozivamo zainteresirane student/ic/e da se prijave za sudjelovanje u kanadskom međunarodnom dvotjednom besplatnom online programu o tome kako pokrenuti društveno inovativan poslovni poduhvat, koji će se održati 6. – 20. svibnja, u organizaciji Sveučilišta Saint Paul u Ontariu i društvenopouzetničkog huba SOS 4 Sustainable Future. Ako ste zainteresirani, prijavite se što prije.
Obrana diplomskog rada studentice Buge Klare Blanuše pod naslovom “Uloga virtualnih društvenih mreža u razvoju parasocijalnih odnosa” održat će se u petak 15. ožujka 2024. g. s početkom u 12h u prostoriji A-209.
Četvrti je semestar diplomskoga studija predviđen za izradu diplomskoga rada. Na Odsjeku za sociologiju nema krajnjega roka za prijavu teme osim onoga koji je određen Pravilnikom o studiranju. Ipak savjetujemo studentima da temu prijave što prije kako bi u roku mogli izraditi diplomski rad, diplomirati te izbjeći dodatna plaćanja https://web2020.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2023/07/Odluka-vidina-troskova-upisa-ak.-god.-2023-2024.pdf.
Tema diplomskoga rada se prijavljuje na Vijeće odsjeka koje se održava jednom mjesečno. Više informacija dostupmo je na poveznici https://www.ffzg.unizg.hr/socio/?page_id=3317
Sudenti i studentice koji žele upisati izborne kolegije Sociologija rada i organizacija i Ekonomska sociologija mogu to učiniti jer kvote nisu popunjene uprkos učestalima upitima studenata o odobrenju upisa preko kvote jer im ISVU odbija mogućnost upisa.
Pozivamo vas na predavanje profesorice Slavice Jakelić s Valparaiso Univ., SAD; https://www.valpo.edu/christ-college/slavica-jakelic/ pod nazivom Bez metodološkog nacionalizma u četvrtak 14. ožujka u 12:30 u dvorani 3.
Bez metodološkog nacionalizma
‘Metodološki nacionalizam’ nosi pretpostavku kako su nacije-države glavni oblik i manifestacija političkog života u modernim društvima. U ovom izlaganju propitujem teorijske limite metodološkog nacionalizma za analizu religije i nacionalizma, te njihovih odnosa u javnoj sferi. Razmatram mogućnosti analize religijsko-nacionalne fenomenologije u kontekstu civilnog društva te predlažem kako su uvidi koje dobivamo sa ovom perspektivom i analitički i normativni: umjesto reduciranja kolektivnih identiteta, religijskih i nacionalnih, na homogenizirajuće procese nacija-država, prepoznajemo religijsko-nacionalne pripadnosti kao pitanje pluralizma.