Dr. sc. Neven Jovanović i dr. sc. Luka Špoljarić izlagat će na skupu “Colloquia mediaevalia Croatica” kojem je kolega Špoljarić i suorganizator. Više na
https://web2020.ffzg.unizg.hr/
Ninoslav Zubović izlagat će na prvom znanstveno-stručnom skupu Hrvatskog društva sveučilišnih lektora pod nazivom “Kontrastivni pristup p(r)oučavanju jezika i kulture”. Više informacija na
https://sites.google.com/view/
U izdanju Književnog kruga Split – Marulianuma, a u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske, priređivačkim radom Darka Novakovića, u prosincu 2018. objavljeno je kritičko izdanje i editio princeps zagonetnog novolatinskog epilija Dubrovčanina Vladislava Gučetića (1678-1746), De casibus domus atque familiae suae carmen allegoricum.
V. Gučetić, De casibus… Split 2018.
Uz uvodnu elegijsku poslanicu (214 stihova), cjelinu od 2512 latinskih heksametarskih stihova čine zapravo dva teksta, epilij (1543 heksametra) i “protuepilij” (969 heksametara), potekli iz pera dvojice autora. Osim Vladislava Gučetića, drugi je autor – ili izvor informacija za drugog autora – najvjerojatnije Vladislavov bratić i zet Pavo Gučetić. Heksametarska pjesma, naime, alegorijski prikazuje dva suprotstavljena viđenja, kako kaže Novaković, “skandaloznog šakačkog obračuna zeta i punca” u Dubrovniku 1744.
Irena Bratičević identificirala je kao pisara jedinoga sačuvanog rukopisa Nikolu Vladislavova Bunića (1708-1769), nećaka glavnog autora djela.
U okviru projekta popularizacije znanosti 365 zašto – 365 zato, koji provodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, nastavnici Odsjeka za arheologiju, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, te Odsjeka za klasičnu filologiju održali su u varaždinskoj I. gimnaziji predstavljanje struka koje postoje na Filozofskom, a u školskim su programima rjeđi nastavni predmeti, ili čak i nisu prisutni kao samostalni skup znanja i izazova.
Uz kolege s arheologije i muzeologije, Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju predstavio je grčki jezik i kulturu, u ukupnosti njegove povijesti od Homera do Varoufakisa, kao poticaj na razmišljanje, upoznavanje i istraživanje. Zahvaljujemo se na podršci i susretljivosti upravi i profesorima I. gimnazije, osobito profesorici latinskog Ivani Vitez.
FF – popularizacija društvenih i humanističkih znanosti, I. gimnazija Varaždin
Slajdovi koji su pratili predavanje nalaze se ovdje: 201812-365zasto-vz.
Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj
REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME
koje će se održati u utorak, 18. prosinca s početkom u 13 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Predavač: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. art., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
“Jedna lasta ne čini proljeće.” Ovom se poslovicom, u upravo takvom obliku: μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, koristi Aristotel u sedmom poglavlju prve knjige Nikomahove etike (Bekker 1098a), dok razmišlja o svrsi ljudskog života, o onome što je u njemu dobro (τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν):
εἰ δ᾽ οὕτως, ἀνθρώπου δὲ τίθεμεν ἔργον ζωήν τινα, ταύτην δὲ ψυχῆς ἐνέργειαν καὶ πράξεις μετὰ λόγου, σπουδαίου δ᾽ ἀνδρὸς εὖ ταῦτα καὶ καλῶς, ἕκαστον δ᾽ εὖ κατὰ τὴν οἰκείαν ἀρετὴν ἀποτελεῖται: εἰ δ᾽ οὕτω, τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν ψυχῆς ἐνέργεια γίνεται κατ᾽ ἀρετήν, εἰ δὲ πλείους αἱ ἀρεταί, κατὰ τὴν ἀρίστην καὶ τελειοτάτην. ἔτι δ᾽ ἐν βίῳ τελείῳ. μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, οὐδὲ μία ἡμέρα: οὕτω δὲ οὐδὲ μακάριον καὶ εὐδαίμονα μία ἡμέρα οὐδ᾽ ὀλίγος χρόνος.
Nikomahova je etika, inače, bila tekst koji su nekoć studenti nižih godina grčkog na Oxfordu čitali na seminarima vrlo, vrlo temeljito; ona je za te studente predstavljala grčki jednako kao i Homer i Sofoklo.
Renomirana izdavačka kuća Brepols, važna i za našu struku, traži praktikante. Više informacija u prilogu i na dimitrios.kyratzis@brepols.net.
Predstavljanje knjige “Carigradska pisma Antuna Vrančića: Hrvatski i engleski prijevod odabranih latinskih pisama” Zrinke Blažević i Anđelka Vlašića održat će se u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. godine u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb.
pozivnica
Poziv na predavanje dr. sc. Danijela Džina ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”
Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje dr. sc. Danijela Džina (Sveučilište Macquarie u Sydneyu) pod naslovom ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”.
Predavanje će se održati u petak, 7. prosinca 2018. godine s početkom u 18:00 sati u dvorani A 309.
Gilbert Highet (1906-1978), škotsko-američki klasični filolog i sveučilišni profesor, autor slavne knjige The Classical Tradition: Greek and Roman Influences on Western Literature (1949), objavio je par godina nakon ovog djela manje poznat, ali vrlo zanimljiv esej The Art of Teaching (1950). Internetski antikvarijati mogu vam ovu Highetovu knjigu poslati po vrlo povoljnoj cijeni. Highet govori o poučavanju općenito: o učitelju (kakav bi trebao biti, koje bi sposobnosti trebao imati), metodama (priprema, izvedba, učvršćivanje naučenog), o velikim učiteljima i njihovim učenicima (sofistima i Sokratu, Aristotelu i Aleksandru, Isusu, isusovcima, očevima velikih ljudi), o poučavanju u svakodnevnom životu. Knjiga ima jasan pečat svog vremena, ali i jasne naznake vremena u kojem sada živimo.
U Highetovu poglavlju o velikim učiteljima XIX. i XX. stoljeća nalazimo crticu o Platonovim riječima o duši i istini.
Canova, Amor i Psiha
Noah Apter iz Springfielda, NJ, mladi je Amerikanac hrvatskih i dalmatinskih korijena; u svojem posljednjem posjetu Hrvatskoj našao se u splitskom Arheološkom muzeju, pred Asterisovom stelom, iskoristio svoje znanje grčkog i napisao o tome dojmljivu reportažu na medium.com. Mladome kolegi želimo još puno užitka s grčkim, onim iz Dalmacije i iz drugih izvora – ἐρρώσθω!
Noah Apter i Asterisova stela, medium.com
