REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME: predavanje prof. dr. sc. Marine Milićević Bradač

Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj

REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME

koje će se održati u utorak, 18. prosinca s početkom u 13 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Predavač: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. art., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Aristotel i lastavica

“Jedna lasta ne čini proljeće.” Ovom se poslovicom, u upravo takvom obliku: μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, koristi Aristotel u sedmom poglavlju prve knjige Nikomahove etike (Bekker 1098a), dok razmišlja o svrsi ljudskog života, o onome što je u njemu dobro (τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν):

εἰ δ᾽ οὕτως, ἀνθρώπου δὲ τίθεμεν ἔργον ζωήν τινα, ταύτην δὲ ψυχῆς ἐνέργειαν καὶ πράξεις μετὰ λόγου, σπουδαίου δ᾽ ἀνδρὸς εὖ ταῦτα καὶ καλῶς, ἕκαστον δ᾽ εὖ κατὰ τὴν οἰκείαν ἀρετὴν ἀποτελεῖται: εἰ δ᾽ οὕτω, τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν ψυχῆς ἐνέργεια γίνεται κατ᾽ ἀρετήν, εἰ δὲ πλείους αἱ ἀρεταί, κατὰ τὴν ἀρίστην καὶ τελειοτάτην. ἔτι δ᾽ ἐν βίῳ τελείῳ. μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, οὐδὲ μία ἡμέρα: οὕτω δὲ οὐδὲ μακάριον καὶ εὐδαίμονα μία ἡμέρα οὐδ᾽ ὀλίγος χρόνος.

Studenti na Oxfordu ca. 1900
Nikomahova je etika, inače, bila tekst koji su nekoć studenti nižih godina grčkog na Oxfordu čitali na seminarima vrlo, vrlo temeljito; ona je za te studente predstavljala grčki jednako kao i Homer i Sofoklo.

Predstavljanje knjige “Carigradska pisma Antuna Vrančića”

Predstavljanje knjige “Carigradska pisma Antuna Vrančića: Hrvatski i engleski prijevod odabranih latinskih pisama” Zrinke Blažević i Anđelka Vlašića održat će se u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. godine u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb.
pozivnica

Poziv na predavanje dr. sc. Danijela Džina ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”

Poziv na predavanje dr. sc. Danijela Džina ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”
Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje dr. sc. Danijela Džina (Sveučilište Macquarie u Sydneyu) pod naslovom ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”.

Predavanje će se održati u petak, 7. prosinca 2018. godine s početkom u 18:00 sati u dvorani A 309.

Učitelji o Platonu i stremljenju istini

Gilbert Highet (1906-1978), škotsko-američki klasični filolog i sveučilišni profesor, autor slavne knjige The Classical Tradition: Greek and Roman Influences on Western Literature (1949), objavio je par godina nakon ovog djela manje poznat, ali vrlo zanimljiv esej The Art of Teaching (1950). Internetski antikvarijati mogu vam ovu Highetovu knjigu poslati po vrlo povoljnoj cijeni. Highet govori o poučavanju općenito: o učitelju (kakav bi trebao biti, koje bi sposobnosti trebao imati), metodama (priprema, izvedba, učvršćivanje naučenog), o velikim učiteljima i njihovim učenicima (sofistima i Sokratu, Aristotelu i Aleksandru, Isusu, isusovcima, očevima velikih ljudi), o poučavanju u svakodnevnom životu. Knjiga ima jasan pečat svog vremena, ali i jasne naznake vremena u kojem sada živimo.

U Highetovu poglavlju o velikim učiteljima XIX. i XX. stoljeća nalazimo crticu o Platonovim riječima o duši i istini.

Canova, Amor i Psiha

Canova, Amor i Psiha

Continue reading

Američki student grčkog pred Asterisovom stelom

Noah Apter iz Springfielda, NJ, mladi je Amerikanac hrvatskih i dalmatinskih korijena; u svojem posljednjem posjetu Hrvatskoj našao se u splitskom Arheološkom muzeju, pred Asterisovom stelom, iskoristio svoje znanje grčkog i napisao o tome dojmljivu reportažu na medium.com. Mladome kolegi želimo još puno užitka s grčkim, onim iz Dalmacije i iz drugih izvora – ἐρρώσθω!

Noah Apter i grčki

Noah Apter i Asterisova stela, medium.com

Novopronađeni pompejanski grafit upozorava na upitan datum provale Vezuva 79. n. e.

Prema vijestima iz sredine listopada ove godine, novootkriveni, ugljenom izveden natpis u kući pompejanske Regije V. mogao bi značiti da se fatalna provala Vezuva nije odigrala 24. kolovoza 79. n. e, kao što je uvriježeno mišljenje, nego kasnije, budući da natpis spominje datum 17. listopada (o tome: Ansa, Forbes, BBC, itd; vijest je stigla i do Jutarnjeg lista).

Foto LaPresse/Alessandro Pone. 16 Ottobre 2018 Pompei, Napoli – Bonisoli a Pompei: una nuova incisione cambia la data dell’eruzione del Vesuvio. Nella foto: la nuova scritta in carboncino rinvenuta dagli archeologi
A charcoal inscription uncovered during new excavations at Pompeii backs the theory that the Mount Vesuvius eruption that destroyed the ancient Roman city took place in October of 79 AD, not August.

Ovaj nas je arheološki nalaz potaknuo da pogledamo što piše u kritičkom aparatu uz slavno Plinijevo pismo Tacitu o propasti Pompeja i pogibiji Plinija Starijeg (VI, 16).

Colloquia Divina 3, 19. i 20. 10. 2018, Koper i Piran

Na ovogodišnjem, trećem po redu znanstvenom simpoziju Colloquia Divina, održanom u Kopru i Piranu 19. i 20. listopada, s Odsjeka za klasičnu filologiju sudjelovali su Petra Šoštarić, izlaganjem Kappusovi izvještaji iz Novog svijeta, i Neven Jovanović, izlaganjem Utješno pismo (1447) i svadbeni govor Karota Vitala iz Pirana, Troyes MS 1531. Cjelovit program simpozija nalazi se ovdje (PDF), a Primorske novice objavile su, osim najave, i osvrt na prvi dio izlaganja.

Piran, Institut za arheologiju i kulturnu baštinu Univerziteta na Primorskem

Na simpoziju su sudjelovali i kolege s Fakultete za humanistične študije Univerze na Primorskem, Osrednje knjižnice Srečka Vilharja, Sveučilišta u Zadru, ZRC SAZU, Inštituta za slovensko literaturo in literarne vede, Filozofske fakultete, Univerze v Ljubljani i Sveučilišta u Lodzu.