Dolaskom za asistenta na Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije (današnji Odsjek za lingvistiku) 1984. godine bio je uključen u nastavu na Studiju opće lingvistike; izvodio je u različitim razdobljima kolegije Općelingvistički proseminar, Indoeuropeistički proseminar, Fonološki opis, Morfološki opis, Sintaktički opis, Semantički opis, Lingvistika XX. stoljeća, Semiologija i komunikacija, Objekti semiologije, Psiholingvistika, Teorijska lingvistika, De Saussureova geometrija.
U tome je razdoblju napisao i obranio magistarski rad ‘Semiologija nadrealizma’ (1989) i doktorsku disertaciju ‘Od znaka do semioze – dvosmjerno’ (1997). Godine 1997. izabran je u višega asistenta, a godine 1999. u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana lingvistika, na Katedri za semiologiju pri Odsjeku za lingvistiku.
Nakon izbora u zvanje docenta i prijelaza na bolonjski sustav, u različitim je razdobljima voditeljem i izvođačem kolegija na preddiplomskome studiju (Povijest lingvističkih teorija, Uvod u semiologiju) i na diplomskome studiju, od kojih su neki tada bili novouvedeni kolegiji (Znakovi u komunikaciji, Znakovi u društvu, Novi Saussureovi zapisi, Značenja u jeziku: Rousseau vs. Merleau-Ponty, Epistemologija polisemiotizacije, Gramatika Port-Royala, O znakovnim sustavima: Roland Barthes, Odabane teme iz sociosemiologije i sociosemiotike, Značenja u jeziku).
Osim što redovito predaje na Studiju lingvistike, predavao je i na Studiju španjolskoga jezika, Studiju nizozemskoga jezika, Studiju informacijskih znanosti i bibliotekarstva, Studiju antropologije našega Fakulteta, na doktorskom studiju lingvistike i na doktorskom studiju književnosti našega Fakulteta, te na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Tuzli i na Institut national des langues et civilisations orientales – Langues’O u Parizu, i to kako slijedi:
Od 2001. do 2003. godine, te od 2007. do 2011. godine držao je kolegij ‘Semiologija/Semiotika’ na Doktorskome studiju lingvistike Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2001. do 2003. godine bio je voditelj i izvođač nastave iz predmeta ‘Lingvistika’ za studente Anglistike, Germanistike i Bosanistike na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Tuzli.
U akademskoj godini 2010/11. godine, na Studiju antropologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, unutar predmeta ‘Etnopsihijatrije medicinskih simboličkih sustava’ uveo je i predavao novi kolegij naslovljen ‘Antropologije komunikacije – znakovi i simboli’.
U akademskoj godini 2019/20. uveo je i držao kolegij ‘Epistemološki pristup diferencijalnoj semiologiji / semiotici teksta (Camus vs. Daoud)’ na Doktorskome studiju književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2001. do 2004. godine bio je voditeljem projekta ‘Tipologija znakova u semiologiji i semiotici’, a od 2005. do 2009. godine bio je članom na projektu ‘Figure i diskurzi’ (voditelj projekta dr. sc. Krešimir Bagić). Od godine 2022. član je znanstveno-istraživačke zajednice Alliance pour la sauvegarde et la promotion des cultures autochtones (Mali Atèm), koja radi na međunarodnome projektu pod pokroviteljstvom UNESCO-a naslovljenom ‘Imena naroda Dogon’.
U dva je navrata, od 2001. do 2003. godine, te od 2007. do 2011. godine, bio predstojnikom Katedre za semiologiju pri Odsjeku za lingvistiku. Također je u dva navrata, od 2001. do 2003. godine, te 2009. godine, bio pročelnikom Odsjeka za lingvistiku.
Godine 2009. bio je članom povjerenstva MZOS RH za ocjenu udžbenika hrvatskoga jezika.
Bio je članom uredništva lingvističkoga časopisa SOL, kao i znanstvene lingvističke biblioteke SOL. Od 2019. godine član je uredništva međunarodnoga znanstvenog časopisa Revue Iles d Imesli koji izlazi na Sveučilištu Mouloud Mammeri u Tizi-Ouzouu.
Od 1997. do 2001. godine, po imenovanju Ministarstva znanosti i obrazovanja RH bio je lektorom za hrvatski jezik i književnost na Institut national des langues orientales – Langues’O u Parizu, pod vodstvom ugledne krležologinje Janine Matillon-Lasić.
Od 1994. do 1997. godine bio je lektor i predavač na Zagrebačkoj slavističkoj školi za strane kroatiste u Puli i Dubrovniku.
Akademske godine 1993/1994. bio je na usavršavanju kod prof. Michela Arrivéa (Paris X – Nanterre), prof. Sylvaina Aurouxa (Paris VII – Jussieu) i prof. Oswalda Ducrota (CNRS – Maison de l’homme).
Od 1995. do 1997. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), dok je od 1989. do 1993. godine bio glavni tajnik istoga Društva. Od 1997. do 2000. godine bio je članom Međunarodnoga odbora krovne međunarodne udruge AILA (Association internationale de linguistique appliquée).
Uz članstvo u spomenutome HDPL-u član je i Hrvatskoga filološkoga društva (HFD), Association internationale des écrivains de langue française (AIELF), Hrvatske udruge frankofonih sveučilišnih nastavnika, Hrvatske udruge stipendista francuske Vlade, Alliance pour la sauvegarde et la promotion des cultures autochtones (Mali Atèm).
U dva navrata, godine 2009. i 2012. godine, organizirao je i vodio studijska putovanja za studente lingvistike u Pariz, s organiziranim posjetom i upoznavanjem sa studentima Sveučilišta Paris IV – Sorbonne, Institut des langues et civilisations orientales – Langues’O, fakultetom Sciences Po, izložbom o semiologu Rolandu Barthesu u Centre Pompidou – Beaubourg, Bibliothèque nationale François Mitterrand, francuskim Senatom i njegovom bibliotekom…
U Parizu je na Institut national des langues orientales – Langues’O organizirao i vodio 2001. godine „Mjesec hrvatske kulture“, u sklopu kojega su održana četiri predavanja: ‘Exat 51 – mouvement de peinture et son importance dans les cultures croate et européenne’ (Lovorka Tomeljak), ‘Ivan Meštrović – le Rodin croate’ (David Beausoleil), vodio je razgovor s hrvatskim književnikom nadrealistom Radovanom Ivšićem i njegovom suprugom, francuskom književnicom Annie Le Brun, a kao četvrto predavanje održao je izlaganje ‘Prenons langue avec la langue croate’. Iste je godine na poziv i u organizaciji UNESCO-a održao predavanje o hrvatskome jeziku i kulturi.
S lingvističkim i semiološkim temama sudjelovao je na međunarodnim konferencijama i/ili gostovao na pozivnim predavanjima u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Rijeci, Iloku, Varaždinu i Ludbregu, Parizu, Bordeauxu, Bruxellesu, Nancyju, Pečuhu, Amsterdamu, Tokiju, Manchesteru, Marseilleu, Ljubljani, Helsinkiju, Turkuu, Tartuu, Alžiru, Tizi-Ouzouu.
Uz znanstvene i stručne tekstove, recenzije i uređivanje zbornika objavio je i pedesetak tekstova o francuskim i hrvatskim temama iz znanosti, kulture, društvenim i političkim pitanjima u dnevniku Jutarnji list.
Surađivao je s Hrvatskom televizijom (HTV) u realizaciji četrdesetak emisija. Bio je koautorom i voditeljem (zajedno s dr. sc. Yvonne Vrhovac) hrvatske adaptacije tečaja za učenje francuskoga jezika Entrée libre, autorom i voditeljem specijalnih emisija za učenje francuskoga jezika za područja Republike Hrvatske pod uzbunom u vrijeme Domovinskoga rata, kao i urednikom i voditeljem emisija Sa svrhom i razlogom o hrvatskom jeziku i kulturi.
Objavio je prijevode knjiga s francuskoga na hrvatski jezik (npr. Apollinaire, Baudrillard, Bourdieu, Pasolini, Cardon…) i s hrvatskoga na francuski jezik (K. Bagić, M. Tomasović, I. Aralica). Za prijevod zbirke poezije Krešimira Bagića ‘Le palmier se balance’ (Editions Caractères, Paris 2003) dobio je nagradu Association internationale des écrivains de langue française (AIELF) za najbolji prijevod poezije na francuski jezik u 2003. godini.
Godine 1995. bio je branitelj u Domovinskome ratu, a potom i odlikovan medaljom ‘Oluja’.
Od 2003. do 2007. godine obnašao je dužnost izvanrednoga i opunomoćenoga veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Finskoj i Republici Estoniji, a od 2012. do 2018. godine bio je imenovan veleposlanikom Republike Hrvatske u Alžiru i Maliju.