Nositelj: dr. sc. Ivica Baković, doc.
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski i makedonski (kao jezik nekih tekstova)
Trajanje: jedan semestar, 6. ljetni
Status: obavezni za studente VI. semestra studija makedonskog jezika i književnosti, izborni za ostale studente Filozofskog fakulteta
Oblik nastave: 15 sati predavanja i 15 sati seminara
Uvjeti za upis kolegija: bez uvjeta (za studente koji upisuju kolegij izborno poželjno poznavanje ćirilice)
Cilj kolegija: Cilj kolegija je upoznati student(ic)e s razvojem romana u makedonskoj književnosti na primjeru reprezentativnih tekstova od sredine 20. stoljeća pa sve do novijeg datuma. Uz književnopovijesni pregled, cilj je i upoznati studente s osnovama analize romana.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je obavezan za student(ic)e treće godine studija makedonskog jezika i književnosti, a izborni ostalim studenti(ca)ma Filozofskog fakulteta.
Korištene metode: Uz početni predavački dio na kojem će se studenti/ce upoznati s osnovnim teorijskim pojmovima te povijesnim razvojem makedonskog romana, naglasak će biti na analizama izabranih romana.
Sadržaj kolegija: Kolegijem su obuhvaćeni romani Пустина (Pustinja) Đorđija Abadžieva, Црно семе (Crno sjeme) Taška Georgievskog, Пиреј (Pirika) Petre M. Andreevskog, Миракули на грозомората (Mirakuli užasa) Slavka Janevskog i Разговор со Спиноза (Razgovor sa Spinozom) Goce Smilevskog. Nakon upoznavanja s osnovama analize romana te kratkog povijesnog pregleda romana u makedonskoj književnosti, zajednički će se analizirati reprezentativni tekstovi. Na odabranim romanima pokazat će se razvoj romana u makedonskoj književnosti od pedesetih godina 20. stoljeća pa sve do početka 21. stoljeća.
Literatura:
Tekstovi čitani i analizirani na seminaru
Mihail Bahtin, O romanu, Beograd, 1989.
Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992.
Вецко Домазетовски, Структуралните специфичности на македонскиот роман, Скопје, 1987.
Христо Георгиевски, Македонскиот роман 1952-1982, Скопје, 1983.
Милан Ѓурчинов, Развојот на романот во новата македонска литература, u: Современа македонска книжевност, Скопје, 1983, str. 350-367.
Zlatko Kramarić, Makedonske teme i dileme, Zagreb, 1991.
Zlatko Kramarić, Novi experimentum macedonicum, Osijek, 1988.
Borislav Pavlovski, Priča o makedonskom romanu i Hrapeškovim vještinama, pogovor u: Ermis Lafazanovski, Hrapeško, Zagreb, 2010.
Gajo Peleš, Tumačenje romana, Zagreb, 1999.
Milivoj Solar, Ideja i priča (Aspekti teorije proze), u: Ideja i priča, Zagreb, 2004.
Način polaganja ispita: Zadaće, kolokvij i usmeni ispit. Za usmeni ispit potrebno je pročitati sve romane iz popisa primarne literature i dva romana po vlastitom izboru.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa.