Uvod u studij južnoslavenskih književnosti 2015./2016.

Nositeljica: dr. sc. Ivana Latković, doc.
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar, ljetni
Status: obavezni kolegij za studente II. semestra južne slavistike i izborni za ostale studente Filozofskog fakulteta
Oblik nastave: 1P, 1S
Uvjeti za upis kolegija: bez uvjeta
Cilj kolegija: Cilj je kolegija razviti sposobnost književno-kritičkoga i stručnoga čitanja i raspravljanja te osposobiti studente za pisanje seminarskih radova iz književnosti.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij uvodi studente u književno-kritički i književno-znanstveni rad, problematizira pitanja čitanja i tumačenja književnih tekstova, osobito s obzirom na žanrovske posebnosti različitih književnih rodova i vrsta, njihovih različitih književnopovijesnih evaluacija te otvara probleme suvremenih književno-kulturnih teorija i njihovih primjena na konkretne kulturno-književne produkte. Uglavnom će analiza biti usmjerena prema književnim tekstovima, ali i kazališno-dramskim uprizorenjima te filmskim adaptacijama. Kolegij je namijenjen prvenstveno studentima studija južne slavistike kao osnovni za studij književnosti, ali je otvoren i drugim studijskim grupama kao izborni.
Korištene metode: Naročita pozornost u predavanjima posvećuje se pitanjima interpretacije književnosti, književne kritike i esejistike, ali i pitanjima stručnoga i znanstvenoga rada u seminarskim i diplomskim radovima. U tom smislu se omogućuje studentu da napiše književnu kritiku ili esej kao uvjet za pristupanje usmenom ispitu.
Sadržaj kolegija: Uvodnim predavanjima predstavlja se osnovna literatura, određuje se mjesto književnosti, književnih rodova i vrsta u prošlosti i danas, te se određuje korpus tekstova koji će se analizirati u seminarima. Osobita se pozornost posvećuje različitim teorijskim školama, metodologijama proučavanja književnosti i kulture nakon čega slijede čitanja i analize žanrovski različitih kulturnih proizvoda od lirske (zavičajne) pjesme, romana, do drame i filma. S obzirom na uvodni karakter kolegija i preobilnu literaturu, osnovna i dopunska literatura ograničena je na onu književnu i teorijsku produkciju koja bude obrađivana na seminarima, kao i pojedinačnim interesom studenata.
Studentske obaveze, način polaganja ispita: Obavezno je aktivno sudjelovanje na seminarima i, prema dogovoru, održavanje referata. Pisanje književne kritike ili eseja preduvjet je pristupanja na ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Redovito izvršavanje tjednih obaveza (čitanje zadanih tekstova), pojedinačna ili grupna prezentacija teme ili teksta u samom kolegiju.

Literatura:

Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.
Zvonko Kovač, KRITIKA KNJIGOSLOVLJA i druge kritike, Revija, Osijek, 1987. (selektivno)
Zdenko Lešić, Teorija književnosti, SP, Sarajevo, 2005. (odabrana poglavlja)
Gajo Peleš, Tumačenje romana, Artrezor, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja)
Milivoj Solar, Vježbe tumačenja – Interpretacije lirskih pjesama, MH, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja)
Milivoj Solar, Rječnik književnog nazivlja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. (odabrani pojmovi)
Tekstovi interpretirani na seminarskim vježbama.