Moderne teorije povijesti književnosti

Nositelj kolegija: doc. dr. Ivana Latković
Izvoditelji: doc. dr. Ivana Latković
ECTS-a: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezan za studente V. semestra dodiplomskoga studija južne slavistike, a vanjski izborni za studente kroatistike i svih slavističkih studija te za studente komparativne književnosti i srodnih studija
Oblik nastave: 2 sata predavanja
Uvjeti za upis kolegija: Odslušani kolegiji iz književnosti I. do IV. semestra matičnoga studija

Sadržaj kolegija: U suvremenom studiju književnosti problemi književno-povijesne reprezentacije i sistematizacije (od zavičajne i nacionalne do međukulturne i poredbene književnosti) izdvajaju se određenim interslavenskim suodnosima, osobito odnosima pojedinih književnosti i kultura prema međusobno susjednim književnostima i kulturama (srodnost jezika, povijesna i prostorna povezanost). Stoga se studente upoznaje s tradicionalnim i suvremenim književno-povijesnim i komparatističkim pristupima, od koncepcija studija slavistike i studija nacionalnih književnosti, preko metodologija poredbene povijesti do teorije interkulturne povijesti književnosti, kulturalnih i postkolonijalnih studija. Sadržaj kolegija je podijeljen u dva dijela, u uvodnom dijelu naglasak na predavanjima odnosi se na sumaran pregled metodologije studija književnosti i recentnih teorija povijesti književnosti, a u drugom dijelu se iznose konkretni primjeri teorijskih koncepcija koje nas vode izvornim i inovativnim rješenjima, prilagođenima našem konceptu studija (poredbena analiza, interkulturna interpretacija, međuknjiževna kritika i međuknjiževna čitanja).

Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija pobliže upoznavanje studenata s koncepcijama, problemima i literaturom književnopovijesnoga studija književnosti (nacionalnoga i poredbenoga, odnosno interkulturalnoga), kao i s osnovama južnoslavenske poredbene i interkulturne književnosti.

Uloga kolegija u studiju: Studentima južne slavistike ovim se kolegijem nude teorijske osnove njihova dvojezičnoga i višekulturalnoga studija književnosti – uz razradu metodoloških pitanja nacionalne povijesti književnosti i regionalne književne komparatistike, daju se osnovni poredbeni uvidi u kulturne i književne suodnose južnoslavenske «međuknjiževne zajednice», s osobitim naglaskom na središnje književnosti policentričnoga jezičnog područja. Studentima ostalih studijskih grupa kolegij može koristiti kulturi teorijskoga razgovora o povijesti književnosti, kao i boljem razumijevanju relacija hrvatske sa susjednim južnoslavenskim književnostima.

Studentske obveze i ispiti: Kolokviji iz gradiva i prema literaturi s prvoga dijela predavanja te usmeni ispit iz drugoga dijela ‒ obavezni pisani ekscerpti 5 do 8 rasprava iz obavezne literature prema osobnom izboru, prema kojima se na 3 do 5 odgovara usmeno.

Napomena: Popis obavezne i dopunske literature u ECTS- informacijskom paketu; gradivo s predavanja, preporučena literatura na Omegi.