Međuknjiževna tumačenja

Nositelj/izvođač: prof. dr. sc. Zvonko Kovač
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje i održavanje: zimski semestar
Status (obavezni/izborni): unutarnja izbornost za studente diplomskoga studija južne slavistike, a vanjski izborni za studente drugih studijskih grupa
Oblici nastave: 1 P/1 S
Uvjeti za upis kolegija: upisan diplomski studij (uz molbu, mogu ga upisati i oni koji pauziraju zbog druge studijske grupe)
Okvirni sadržaj kolegija: Zavisno od broja i predznanja (sudijskih kombinacija) upisanih studenata, predavanja i seminari prilagodit će se temama već objavljenih ili novih međuknjiževnih tumačenja i studija nositelja kolegija, kao što su: eko-interkulturna kritika, protestantska i interkulturna hermeneutika, kanonski tekstovi i interkulturni pisci, suvremena bosanska međukulturna književnost, nove mogućnosti interkulturnoga studija, pripovjedno pjesništvo Stanka Vraza; svoje – strano u dvopripadna autora (romani Zofke Kveder), interkulturni aspekti ljubavne novelistike, narativi ljubavi i prijateljstva u Selimovićevim prozama, Andrićevi dijaloški narativi o modernizaciji, Andrić kao interkulturni pisac, slika stranaca/Drugog u novopovijesnom romanu, stilska funkcija dijalekta/drugoga jezika, proza i esejistika Mirka Kovača, nova međukulturna i postjugoslavenska književnost, tema ljubavi i smrti kod međuknjiževnih pisaca, itd.
Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Cilj je kolegija upoznavanje studenata s teorijom i praksom interkulturne interpretacije, kao i osnovna sistematizacija međukulturne (južnoslavenske) književnosti. Kolegij je namijenjen prije svega svim studentima diplomskoga studija južne slavistike, a dijelom je i u funkciji pripreme za završni diplomski (magistarski) rad, odnosno uvoda u stručni i znanstveni rad. Kao izborni kolegij studentima komparativne književnosti ili kroatistike, pa i studentima diplomskoga studija drugih književnosti, može pomoći razvijanju smisla za međuknjiževna tumačenja, odnosno prepoznavanju međugranične situacije (poetika, opusa, časopisa i sl.) u povijestima nacionalnih književnosti koje studiraju.
Način provjere znanja: Uz redovitu nazočnost na predavanjima i aktivno sudjelovanje u seminarima, posebno u prezentaciji svoga tjednog rada na izabranim seminarskim temama, studenti se obavezuju na izradu seminarskog rada, koji je u vezi s okvirnom temom kolegija, a potencionalno i njihova diplomskoga (magistarskog) rada. Pozitivna ocjena seminarskog rada se računa kao ocjena na ispitu, a za ostale, kao i za one koji žele povisiti ocjenu, organizira se usmeni ispit, prema gradivu s predavanja.
Napomena: Literatura i raspored rada po tjednima na ECTS-informacijskom paketu, nakon dogovora sa studentima o njihovim seminarskim temama.