Prof. dr. sc. Marina Bricko rođena je 1960. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1983. opću lingvistiku i klasičnu filologiju. Još kao apsolventica školske godine 1982/83. predavala je latinski jezik na Osnovnoj školi Jabukovac. Na Katedru za grčki jezik i književnost Odsjeka za klasičnu filologiju primljena je kao postdiplomand-pripravnik 1984, a 1986. izabrana je za asistenta. Poslijediplomski studij književnosti završila je 1988. godine obranom magistarskoga rada pod naslovom “Pripovjedni aspekt Euripidovih tragedija”. U znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenoga asistenta izabrana je 1989. U lipnju 1995. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom “Topika i ironija u helenističkom epigramu”.

U suradničko zvanje višega asistenta izabrana je 1996, u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1997, izvanrednoga profesora 2003, redovitoga profesora 2010. te redovitoga profesora u trajnom zvanju 2016. Bila je predstojnica Katedre za grčki jezik i književnost od 2004, a pročelnica Odsjeka za klasičnu filologiju od 2003. do 2005. U dva navrata obnašala je dužnost tajnika Hrvatskoga društva klasičnih filologa. Bila je članica Society for the Promotion of Hellenic Studies u Londonu.

Prof. dr. sc. Marina Bricko bila je najupućeniji poznavatelj klasične grčke književnosti u nas. U znanstvenom se radu ponajviše bavila književnošću helenističkoga i carskoga razdoblja (Kalimah, Teokrit, Lukijan, Nikarh), grčkom tragedijom (Euripid), grčkom komedijom (objavila prvu monografiju o Menandru u Hrvatskoj), te antičkom retorikom i teorijom književnosti (priredila dvojezično izdanje Demetrijeve rasprave “O stilu”). U širini svojih interesa bavila se i književnošću hrvatskoga latinizma i ostavila neizostavne radove s toga područja: “Kunićev skoptički epigram”, “Naknadno upisana Arkadija. Kunić i Zamanja kao prevodioci Teokrita”, “Zamanja’s Translation of Hesiod’s Epic Works and Days”, “Otia Antuna Vrančića i tradicija antičkog epigrama”. Sudjelovala je u izradi “Hrvatsko-grčkoga frazeološkog rječnika” (1994), “Leksikona antičkih autora” (1996) te “Leksikona antičkih termina” (2003). Kao vrsna prevoditeljica za biblioteku Grčkih i rimskih klasika Matice hrvatske priredila je i prevela “Epigrame” Marka Valerija Marcijala (1998) te Lukijanova “Djela” (2002). U tisku je njezina knjiga koja predstavlja cjelokupan pjesnički opus grčkoga pjesnika i filozofa Filodema.