Pozivamo zainteresirane studente viših semestara (od četvrtog nadalje) studija latinskoga jezika i književnosti da se prijave na latinističku studentsku radionicu u Splitu, u okviru 28. Marulićevih dana (20.-21. travnja 2018, dva popodneva).
Radionica ulazi u program terenske nastave na studiju, pa će Odsjek za klasičnu filologiju refundirati studentima dio troškova. Za studente našeg odsjeka predviđeno je najviše pet mjesta na radionici. Zainteresirani neka se jave Nevenu Jovanoviću ili Ninu Zuboviću.
Detalj stranice 436v iz Marulićeva Repertorija (autograf)
Studenti put i smještaj organiziraju sami. U Splitu je lako naći niz prihvatljivih hostela u staroj gradskoj jezgri, u neposrednoj blizini radnih prostora Marulićevih dana (Književni krug Split, Ispod ure 3; Palača Milesi, Voćni trg, odnosno Trg braće Radića; popis hostela npr. na http://www.hostelsclub.com/).
Uz sudjelovanje na radionici, od studenata očekujemo da tijekom jutra slušaju barem dio izlaganja na znanstvenom skupu te da prate večernje programe.
Evo i detaljnijeg opisa radionice.
28. Marulićevi dani, Split, 20.-21. travnja 2018. – Dvanaesta latinistička studentska radionica
IZ MARULIĆEVE BILJEŽNICE: DIOGEN LAERTIJE
Voditeljice:
Željka Salopek (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica)
Anamarija Žugić (Ex libris, Zagreb)
Sudjeluju studenti iz Zagreba, Zadra, Mostara.
Zahvaljujući pionirskom radu D. Novakovića (“Zašto nam je važan Marulićev Repertorij?”, CM VII, 1998), identificirana su djela i izdanja kojima se Marulić služio priređujući Repertorij. Zalaganjem Branimira Glavičića Repertorij je dostupan u suvremenom izdanju (Split, 1998–2000), a kasnije je uvršten i u računalnu zbirku tekstova hrvatskih latinista CroALa. U dvadesetak proteklih godina, velike digitalizacijske inicijative, kao što je njemačka VD16, učinile su dostupnima digitalne faksimile stotina tisuća starih knjiga, među kojima nalazimo i primjerke upravo onih izdanja koja je Marulić imao u svojoj knjižnici. Još kad je Novaković pisao svoj rad, ta su izdanja “bila dostupna samo u najbogatijim inozemnim knjižnicama”. Danas, međutim, Marulićeve bilješke pomoću računala možemo uspoređivati s izvornim formulacijama na stranicama knjiga koje je splitski humanist proučavao.
Na latinističkoj radionici u okviru Marulićevih dana 2018. studenti će, pod vodstvom Željke Salopek i Anamarije Žugić, proučavati kako je Marulić čitao Diogena Laertija u prijevodu humanista Ambrogia Traversarija (1386–1439). Činit će to pomoću digitalnih fotografija Marulićeva autografa Repertorija (Središnja nacionalna biblioteka u Rimu) i spomenutoga Glavičićeva izdanja u okviru Marulićevih Sabranih djela te pomoću digitalnih fotografija primjerka izdanja Diogena Laertija (Venecija, 1493), koji je na mreži objavila Bavarska državna knjižnica (Bayerische Staatsbibliothek; urn:nbn:de:bvb:12-bsb00054116-2). Rezultat radionice, digitalni prijepis pojedinih natuknica, povezan s relevantnim dijelovima prijevoda Diogena Laertija prema tekstu iz 1493., kasnije će se objaviti u okviru računalne zbirke Croatiae auctores Latini (CroALa).