Naziv predmeta: Francuski jezik

Naziv kolegija: Uvod u teoriju književnosti

Nositelj kolegija: dr.sc. Nenad Ivić, red. prof.

Izvoditelj kolegija: dr.sc. Maja Zorica Vukušić, viši asistent

Status kolegija: obvezni

ECTS bodovi: 2

Jezik: hrvatski

Ispit: da

Ocjena: brojčana

Oblik nastave: 2P

Uvjeti: položen kolegij Francuska književnost: povijest i periodizacija

Sadržaj kolegija: Kolegij počinje postavljanjem pitanja što je teorija književnosti u okviru znanosti o književnosti (s osvrtom na «stanje» teorije u Francuskoj odnosno Hrvatskoj) i pregledom suvremenih književnih teorija. Postavljanjem nekoliko osnovnih problema teorije književnosti (književno djelo, autor, svijet, čitatelj, stil, povijest, vrijednost, roman / poezija / teatar, funkcije književnosti), nastojimo odgovoriti ne samo na pitanje «Čemu književnost?», nego i na pitanje «teorija ili fikcija?», kako bismo i studente uveli u pustolovinu teorije.

Cilj kolegija: Studente upoznati s temeljnim pojmovima teorije književnosti, kako bi im se približila znanost o književnosti, te kako bi naučili problemski pristupati književnim djelima.

Studentske obveze: redovito pohađanje nastave, čitanje ispitne literature, polaganje usmenog ispita.

Raspored rada po tjednima: 

1. Teorija – Francuska, Hrvatska – teorija i žargon, teorija i praksa u književnosti; teorija, kritika, povijest; teorija ili teorije, teorija književnosti ili književna teorija
2. Suvremene književne teorije (Beker), pet paradoksa moderniteta (A. Compagnon), kraj moderne (Gianni Vattimo), postmoderna protumačena djeci (J.-F. Lyotard), retorika postmoderne (M. Solar)
3. Književnost – Što je književno djelo? – specifičnost književnog teksta, kriteriji kvalitete, djelo i stvarnost, prije djela: genetička kritika i intertekstualnost; funkcija, forma sadržaja, forma izričaja
4. Autor / iskustvo autora – «čovjek i djelo», pisanje, «écriture du moi»; teza o smrti autora, alegorija i filologija, filologija i hermeneutika, intencionalnost
5. Svijet – protiv mimesisa, realizam, iluzija referencijalnosti, intertekstualnost, arbitrarnost
6. Čitatelj i djelo – što znači čitati?, djelo i čitateljstvo, sudbina djela, što je klasik?; recepcija i utjecaj, implicitni čitatelj, otvoreno djelo, horizont očekivanja (Jauss), žanr kao ključ čitanja
7. Stil – jezik, stil, pisanje, norma, kontekst, stil kao misao
8. Povijest – književna povijest i povijest književnosti, povijest književnosti i književna kritika, povijest ideja, povijest društva, «evolucija», povijest ili književnost, povijest kao književnost (do historiografske metafikcije)
9. Vrijednost – iluzije estetike, što je klasik?, O nacionalnoj tradiciji u književnosti, spasiti klasika, plaidoyer za objektivizam, pitanje naslijeđa
10. Roman – roman i stvarnost (Diderot, Stendhal, Balzac, Flaubert, Zola, G. Lukács, M. Robert, Malraux, Ph. Dufour, Th. Pavel), roman i lik (Balzac, Proust, Mauriac, Sarraute, V. Jouve, D. Sallenave, Todorov), roman u pitanju (Breton, Aragon, Camus, Flaubert, Robbe-Grillet), poetika romana (Sartre, G. Genette, Kundera, Bahtin, H. Mitterand, R. Barthes, Ph. Hamon); V. Biti, Suvremena teorija pripovijedanja
11. Poezija – poetski jezik (Mallarmé, Valéry, Sartre, M. Acquien, Ponge, Y. Bonnefoy, D. Leuwers), pjesnik, «ja» i svijet (Lamartine i Hugo, Aragon, M. Collot, D. Combe), poetsko stvaranje (Ronsard, Valéry, Rimbaud, Breton), čitati poeziju (Valéry, D. Delas, M. Riffaterre), funkcije poezije (Baudelaire, Rimbaud, Saint-John Perse, Éluard, J. Starobinski); E. Staiger, Osnovni pojmovi poetike, H. Friedrich, Struktura moderne lirike)
12. Teatar – komunikacija (Barthes, P. Larthomas, A. Ubersfeld), kazalište i scena (A. Ubersfeld, D. Mesguich, A. Artaud), kazalište i publika (A. Ubersfeld, Claudel, D. Mesguich, A. Ubersfeld, Brecht), funkcije kazališta (Hugo, Brecht, Ionesco, P.-A. Touchard)
13. Funkcije književnosti / Čemu? – književnost i moral, književnost i politika (pitanje angažmana), književnost i kultura
14. Zaključak – pustolovina teorije – teorija ili fikcija?

Literatura:

Obvezna :

1. Antoine Compagnon: Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
2. Miroslav Beker: Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
3. Milivoj Solar: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Izborna :

1. Antoine Compagnon: Le démon de la théorie, Littérature et sens commun, Éditions du Seuil, Paris, 1998;
2. Antoine Compagnon: Les cinq paradoxes de la modernité, Éditions du Seuil, Paris, 1990;
3. Antoine Compagnon: La littérature, pour quoi faire?, Collège de France / Fayard, Paris, 2007;
4. Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
5. Jonathan Culler: Književna teorija, AGM, Zagreb, 2001.
6. Rene Velek i Ostin Voren: Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1985.
7. Terry Eagleton: Književna teorija, Zagreb, 1987.
8. Terry Eagleton: Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005.
9. Boris Tomaševski: Teorija književnosti,Tematika, Zagreb, 1998.
10. Peter Collier, Helga Geyer-Ryan (ed.): Literary Theory Today, Ithaca, NY, Cornell University Press, 1990.
11. Peter Barry, Beginning Theory: An Introduction to Literary and Cultural Theory, Manchester/New York, Manchester University Press, 2002 (1995).
12. Raman Selden, Peter Widdowson, Peter Brooker: A Reader’s Guide to Contemporary Literary Theory, 5th ed., London, Longman, 2005.