Katedra za rumunjski jezik i književnost

Početak podučavanja rumunjskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu veže se uz rad Petra Skoka, koji je još 1920-tih godina održavao „Rumunjske vježbe“ u sklopu romanskog seminara. Nakon toga, rumunjski lektorat djelovao je 1943.-1945., a zatim i 1959.-1962.
Nakon dulje pauze, akademske godine 1996./1997. ponovno je uspostavljen lektorat za rumunjski jezik, a godine 2003. i Katedra za rumunjski jezik i književnost kojoj na čelu stoji prof. Dražen Varga. Dugogodišnji san profesorā Vojmira Vinje i Augusta Kovačeca, koji su tijekom svojih karijera neprestano ulagali napore da se osnuje studij rumunjskoga, uz trud prof. Dražena Varge, ostvaren je  kad je pokrenut trogodišnji slobodni studij rumunjskoga jezika i književnosti.
Katedra za rumunjski jezik i književnosti konstituira se tijekom godina kontinuirano, pa su tako 2004. zaposleni znanstveni novaci Ivana Olujić i Petar Radosavljević, koji su svoje znanje rumunjskog stekli na fakultativnoj nastavi koju su na Filozofskom fakultetu držali strani lektori te usavršavanjem u inozemstvu, a u međuvremenu su doktorirali na temama vezanima uz rumunjski jezik i književnost. Kada je započela reforma studija, ukazala se prilika da se u okviru reforme promijeni i status studija rumunjskog jezika i književnosti. Dopusnicom MZOS-a, 2005. kreće preddiplomski i diplomski studij  rumunjskoga jezika i književnosti (3 + 2) usklađen s bolonjskim procesom. Akademske godine 2008./2009. prva generacija studenata upisala je diplomski studij rumunjskoga.

Na Katedri su trenutno zaposleni prof. dr. sc. Dražen Varga, izv. prof. dr. sc. Ivana Olujić, izv. prof. dr. sc. Petar Radosavljević (predstojnik katedre) i lektorica Delia Georgeta Ćupurdija. Strani ugovorni lektor je dr. sc. Silvia Giurgiu.

U izvođenju nastave sudjeluje i Katedra za romansku lingvistiku (doc. dr. sc. Gorana Bikić-Carić) te nudi studentima rumunjskoga nekoliko izbornih kolegija. Značajan doprinos odvijanju studija daju vanjske suradnice  nasl. izv. prof. dr. sc. Castilia Manea Grgin, viša znan. sur. i dr. sc. Sandra Požar, viša znan. sur.

Preddiplomski i diplomski studij rumunjskog jezika i književnosti jedinstveni su u cijeloj Hrvatskoj i ne izvode se na niti jednoj drugoj visokoškolskoj instituciji. Osim toga, Katedra za rumunjski jezik i književnost, u sklopu Odsjeka za romanistiku, jedino je mjesto u Hrvatskoj koje je primarno posvećeno i znanstvenoj djelatnosti proučavanja rumunjskog jezika i književnosti.
Treba istaknuti činjenicu da su se velikani hrvatske romanistike zanimali za rumunjski jezik (Skok, Vinja, Kovačec). Postojanje istrorumunjskog na tlu Hrvatske od značaja je za hrvatsku romanistiku, a on se proučava i na našoj Katedri (A. Kovačec, koji je značajno ime rumunjske dijalektologije). Poveznicu rumunjske i hrvatske kulture predstavljaju i karaševski Hrvati, hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj. Također, ističemo i nacionalnu manjinu Roma Bajaša u Hrvatskoj, čiji materinski jezik, dijalekt rumunjskoga, proučavamo i poučavamo na Katedri za rumunjski jezik i književnost.