In memoriam prof. dr. sc. Mate Križman

Prof. dr. sc. Mate Križman, redoviti profesor u miru Odsjeka za klasičnu filologiju, preminuo je 14. lipnja 2019. u 85. godini života.

Ispraćaj je 18. lipnja, u 15:50 na Mirogoju, a pokop u srijedu, 19. lipnja, u 18 sati u Žminju.

krizmanMate Križman (Šivati kraj Žminja, 1934. – Zagreb, 2019) bio je klasični filolog i prevoditelj. Završio talijansku osnovnu školu nakon koje je paralelno pohađao realnu i klasičnu gimnaziju u Pazinu. Školovanje je nastavio u Zagrebu, stekavši na Filozofskom fakultetu 1958. diplomu klasičnog filologa. Usavršavao se na tečaju etruskologije i italičnih jezičnih starina na Sveučilištu u Bolonji.

Od 1959. do 1961. radio je kao profesor matematike, hrvatskog i njemačkog jezika u osnovnoj školi u Kanfanaru te u pazinskoj državnoj gimnaziji. Potom je bio arhivist u Arhivu Hrvatske. Na Sveučilištu Humboldt u Berlinu je u svojstvu gostujućeg lektora od 1964. do 1966. predavao hrvatski jezik.

Asistentom na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta postao je 1971. Doktorirao je 1984. na temu Imena rimske Istre očuvana na istarskim natpisima iz rimskog doba. U zvanje docenta izabran je 1985., izvanrednim profesorom postao je 1992., a redovitim 1997. Bio je predstojnik Katedre za indoeuropsku lingvistiku od 1985. do 1996, a Katedre za grčki jezik i književnost od 1992. Pritom je i dalje predavao studentima indoeuropeističkih studija.

Težište znanstveno-istraživačkog rada prof. Križmana bilo je na proučavanju srednjovjekovnog i novovjekovnog hrvatskog latinizma (tri filološke rasprave o djelima Matije Vlačića Ilirika te prijevodi i kritička izdanja pulskog, dubrovačkog, zadarskog i varaždinskog statuta). Proučavao je i jezične tragove na temelju latinskih i grčkih natpisa i drugih sačuvanih izvora (Antička svjedočanstva u Istri, 1979, drugo izdanje 1997; Rimska imena u Istri, 1991). Istražujući domaća imena na rimskim natpisima iz Istre, posredno je istraživao i izumrli jezik predrimskih Histra, jer su njihova imena mjesta i ljudi jedini danas dostupan ostatak toga jezika. Djelovao je i kao prevodilac s latinskog na hrvatski (Translatio corporis beate Eufemie, 2000; Rovinjske legende. Rovinjski iluminirani kodeks iz 14. st., 2004).

Requiem aeternam dona ei, Domine, et lux perpetua luceat ei.