Među primjerima digitalnih metodičkih priručnika za srednju školu, u okviru obrazovne reforme (Škola za život), može se naći i priručnik za latinski. Poveznica (na sve priručnike) je ovdje.
Bit će to zanimljivo štivo svima koji se pripremaju za nastavnike latinskoga.
Očekujemo i sličan priručnik za grčki!
PhD and MPhil Scholarship Opportunities at the University of Western Australia
Applications are invited from suitably qualified students living outside of Australia to apply for a UWA International Postgraduate Research Scholarship to undertake a degree of Master by Research (MPhil) or Doctorate by Research (PhD).
The Discipline Group of Classics and Ancient History at the University of Western Australia is keen to support applications from international students wishing to undertake graduate research (MPhil/PhD) in Classics (Language and Literature), Ancient History, and Classical Reception Studies. The discipline group can offer supervision in the following areas:
1) Classical Reception Studies/Latin Humanism
2) Roman Imperial History and Historiography
3) Greek History (Classical and Hellenistic)
4) Greek Philology
The purpose of the UWA International Postgraduate Research Scholarships is to attract top quality international postgraduate students to the University and to support Australia’s research effort. Successful applicants can expect to become members of a research team working under the direction of senior researchers for the duration of their candidature.
These scholarships are funded by The University of Western Australia and cover international tuition fees for up to four (4) years, as well as Overseas Student Health Cover. Successful applicants are required to commence their studies at UWA in early 2020 (i.e. before 31 March 2020).
Successful applicants may also be awarded an International Postgraduate Living Allowance Scholarship, valued at $30,000 per annum.
Applications close 30/08/2019
For further details, please visit http://www.scholarships.uwa.ed
For general enquiries, please contact hdr-fable@uwa.edu.au
For expressions of interest, please direct your enquiries to a potential supervisor:
Classical Reception Studies: Professor Yasmin Haskell yasmin.haskell@uwa.edu.au
Dr Kirk Essary kirk.essary@uwa.edu.au
Roman History/Historiography: Dr Chris Mallan christopher.mallan@uwa.edu.au
Greek History: Dr Lara O’Sullivan lara.osullivan@uwa.edu.au
Greek Philology: Dr Neil O’Sullivan neil.osullivan@uwa.edu.au
Umjesto u utorak 9. srpnja viši lektor Teo Radić održat će konzultacije u srijedu 10. srpnja 11:45-13:15.
Irena Bratičević neće održati konzultacije u utorak, 16. srpnja. Studenti se mogu javiti na mail ibratice@ffzg.hr.
Prof. dr. sc. Mate Križman, redoviti profesor u miru Odsjeka za klasičnu filologiju, preminuo je 14. lipnja 2019. u 85. godini života.
Ispraćaj je 18. lipnja, u 15:50 na Mirogoju, a pokop u srijedu, 19. lipnja, u 18 sati u Žminju.
Mate Križman (Šivati kraj Žminja, 1934. – Zagreb, 2019) bio je klasični filolog i prevoditelj. Završio talijansku osnovnu školu nakon koje je paralelno pohađao realnu i klasičnu gimnaziju u Pazinu. Školovanje je nastavio u Zagrebu, stekavši na Filozofskom fakultetu 1958. diplomu klasičnog filologa. Usavršavao se na tečaju etruskologije i italičnih jezičnih starina na Sveučilištu u Bolonji.
Od 1959. do 1961. radio je kao profesor matematike, hrvatskog i njemačkog jezika u osnovnoj školi u Kanfanaru te u pazinskoj državnoj gimnaziji. Potom je bio arhivist u Arhivu Hrvatske. Na Sveučilištu Humboldt u Berlinu je u svojstvu gostujućeg lektora od 1964. do 1966. predavao hrvatski jezik.
Asistentom na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta postao je 1971. Doktorirao je 1984. na temu Imena rimske Istre očuvana na istarskim natpisima iz rimskog doba. U zvanje docenta izabran je 1985., izvanrednim profesorom postao je 1992., a redovitim 1997. Bio je predstojnik Katedre za indoeuropsku lingvistiku od 1985. do 1996, a Katedre za grčki jezik i književnost od 1992. Pritom je i dalje predavao studentima indoeuropeističkih studija.
Težište znanstveno-istraživačkog rada prof. Križmana bilo je na proučavanju srednjovjekovnog i novovjekovnog hrvatskog latinizma (tri filološke rasprave o djelima Matije Vlačića Ilirika te prijevodi i kritička izdanja pulskog, dubrovačkog, zadarskog i varaždinskog statuta). Proučavao je i jezične tragove na temelju latinskih i grčkih natpisa i drugih sačuvanih izvora (Antička svjedočanstva u Istri, 1979, drugo izdanje 1997; Rimska imena u Istri, 1991). Istražujući domaća imena na rimskim natpisima iz Istre, posredno je istraživao i izumrli jezik predrimskih Histra, jer su njihova imena mjesta i ljudi jedini danas dostupan ostatak toga jezika. Djelovao je i kao prevodilac s latinskog na hrvatski (Translatio corporis beate Eufemie, 2000; Rovinjske legende. Rovinjski iluminirani kodeks iz 14. st., 2004).
Requiem aeternam dona ei, Domine, et lux perpetua luceat ei.
Londonski Institute of Classical Studies organizira niz seminara iz klasične filologije i digitalne humanistike. Seminari se mogu pratiti uživo preko Youtube-a. Više informacija na http://www.digitalclassicist.org/wip/wip2019.html, a link za sutrašnji seminar možete naći ovdje.
U okviru međunarodnog kolegija Sunoikisis Digital Classics (na našem se odsjeku izvodi kao Europska Sunoikisis), danas, 13. lipnja u 17:15 sati, članovi zagrebačkog tima održat će izlaganje From Annotated Text to Vocabulary Exercises. Izlaganje će biti prenošeno putem Google Hangouta, a naknadno će biti dostupno na YouTube kanalu Sunoikisis DC.
Sažetak i plan izlaganja dostupni su na stranici kolegija, a materijali su objavljeni u posebnom Github repozitoriju (registriranom i putem usluge Zenodo).
An example of network analysis
Tijekom ljetnog ispitnog roka viša lektorica Voljena Marić održavat će konzultacije utorkom od 9 do 10 sati.
Linking Latin (LiLa), projekt koji izvodi Università Cattolica del Sacro Cuore, a financira Evropsko istraživačko vijeće (ERC) u razdoblju 2018-2023, održao je 3. i 4. lipnja 2019. u Milanu prvu radionicu. Cilj je projekta “povezati i iskoristiti obilje lingvističkih resursa i alata koji postoje za latinski jezik, kako bi se uklonio postojeći procijep između jezične građe, obrade prirodnog jezika (NLP) i opisa znanja.” Sudjelovalo je sedamdesetak istraživača sa svih strana svijeta.
Tijekom dva intenzivna dana predstavljeni su i hrvatski latinistički digitalni resursi, odnosno zbirka Croatiae auctores Latini (CroALa), koju objavljuju i uređuju članovi Odsjeka za klasičnu filologiju.
O ostalim projektima i zbirkama možete, osim iz programa radionice, te priloženih sažetaka i slajdova, više doznati i preko zbirke poveznica (BibSonomy).
