Nakon što je prepjevala “Dva stoljeća uplakane Hrvatske” Pavla Rittera
Vitezovića, Zrinka Blažević prihvatila se zahtjevnoga i hrabrog pothvata
prepjevavanja sedam pjesničkih knjiga Ilije Crijevića (1463-1520). Knjigu
će objaviti Matica hrvatska, a kako prepjevi zvuče, u Noći knjige moći će
se čuti od same prevoditeljice.
Program dvadeset devetih Marulićevih dana, Split, 25.-27. 4. 2019.
U Splitu će se od 25. do 27. travnja održati 29. Marulićevi dani, manifestacija koja uključuje i znanstveni skup Colloquium Marulianum, posvećen dalmatinskoj renesansnoj književnosti, i latinističku radionicu – dvije aktivnosti u kojima će sudjelovati i studenti i članovi našeg odsjeka.
Program Marulićevih dana dostupan je na sljedećoj poveznici. Sve koji su u Splitu u to vrijeme pozivamo da navrate u palaču Milesi, a sudionicima želimo uspješan rad.
Split, palača Milesi
FF open press i tribina “E-knjiga u znanosti”
U srijedu 13. 3. 2019. od 11 do 13 sati u Konferencijskoj dvorani Knjižnice će se održati predstavljanje FF open pressa i tribina “E-knjiga u znanosti” na kojoj će, uz ostale izlagače, o iskustvima i problemima u e-izdavaštvu govoriti i dr. sc. Neven Jovanović.
Obavijest o terenskoj nastavi
Pozivamo studente klasične filologije na sudjelovanje u ovogodišnjoj terenskoj nastavi. Svoj interes možete potvrditi potpisom na listu u tajništvu odsjeka. Planiramo obići Siciliju od 25. rujna do 2. listopada, a put uključuje povratni let na relaciji Split – Palermo.
Nino Zubović, voditelj terenske nastave
Radionica o rukopisima dubrovačkih latinista u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik
Studenti Odsjeka za klasičnu filologiju, polaznici kolegija Latinska
rukopisna baština novovjekovnog Dubrovnika i Praktikum iz obrade arhivskog
gradiva pisanog latinskim jezikom, sudjelovali su na radionici o
rukopisima dubrovačkih latinista koja se od 25. veljače do 1. ožujka
održala u Dubrovniku pod vodstvom doc. Irene Bratičević, u organizaciji
Dubrovačkih knjižnica – Znanstvene knjižnice Dubrovnik i Odsjeka za
klasičnu filologiju.
Izlaganja članova Odsjeka za klasičnu filologiju u sljedećim danima
Dr. sc. Neven Jovanović i dr. sc. Luka Špoljarić izlagat će na skupu “Colloquia mediaevalia Croatica” kojem je kolega Špoljarić i suorganizator. Više na
https://web2020.ffzg.unizg.hr/
Ninoslav Zubović izlagat će na prvom znanstveno-stručnom skupu Hrvatskog društva sveučilišnih lektora pod nazivom “Kontrastivni pristup p(r)oučavanju jezika i kulture”. Više informacija na
https://sites.google.com/view/
Nova knjiga: Vladislav Gučetić, De casibus domus atque familiae suae carmen allegoricum
U izdanju Književnog kruga Split – Marulianuma, a u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske, priređivačkim radom Darka Novakovića, u prosincu 2018. objavljeno je kritičko izdanje i editio princeps zagonetnog novolatinskog epilija Dubrovčanina Vladislava Gučetića (1678-1746), De casibus domus atque familiae suae carmen allegoricum.
V. Gučetić, De casibus… Split 2018.
Uz uvodnu elegijsku poslanicu (214 stihova), cjelinu od 2512 latinskih heksametarskih stihova čine zapravo dva teksta, epilij (1543 heksametra) i “protuepilij” (969 heksametara), potekli iz pera dvojice autora. Osim Vladislava Gučetića, drugi je autor – ili izvor informacija za drugog autora – najvjerojatnije Vladislavov bratić i zet Pavo Gučetić. Heksametarska pjesma, naime, alegorijski prikazuje dva suprotstavljena viđenja, kako kaže Novaković, “skandaloznog šakačkog obračuna zeta i punca” u Dubrovniku 1744.
Irena Bratičević identificirala je kao pisara jedinoga sačuvanog rukopisa Nikolu Vladislavova Bunića (1708-1769), nećaka glavnog autora djela.
Proučavati grčki – posjet I. gimnaziji u Varaždinu
U okviru projekta popularizacije znanosti 365 zašto – 365 zato, koji provodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, nastavnici Odsjeka za arheologiju, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, te Odsjeka za klasičnu filologiju održali su u varaždinskoj I. gimnaziji predstavljanje struka koje postoje na Filozofskom, a u školskim su programima rjeđi nastavni predmeti, ili čak i nisu prisutni kao samostalni skup znanja i izazova.
Uz kolege s arheologije i muzeologije, Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju predstavio je grčki jezik i kulturu, u ukupnosti njegove povijesti od Homera do Varoufakisa, kao poticaj na razmišljanje, upoznavanje i istraživanje. Zahvaljujemo se na podršci i susretljivosti upravi i profesorima I. gimnazije, osobito profesorici latinskog Ivani Vitez.
FF – popularizacija društvenih i humanističkih znanosti, I. gimnazija Varaždin
Slajdovi koji su pratili predavanje nalaze se ovdje: 201812-365zasto-vz.
REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME: predavanje prof. dr. sc. Marine Milićević Bradač
Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj
REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME
koje će se održati u utorak, 18. prosinca s početkom u 13 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Predavač: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. art., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Aristotel i lastavica
“Jedna lasta ne čini proljeće.” Ovom se poslovicom, u upravo takvom obliku: μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, koristi Aristotel u sedmom poglavlju prve knjige Nikomahove etike (Bekker 1098a), dok razmišlja o svrsi ljudskog života, o onome što je u njemu dobro (τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν):
εἰ δ᾽ οὕτως, ἀνθρώπου δὲ τίθεμεν ἔργον ζωήν τινα, ταύτην δὲ ψυχῆς ἐνέργειαν καὶ πράξεις μετὰ λόγου, σπουδαίου δ᾽ ἀνδρὸς εὖ ταῦτα καὶ καλῶς, ἕκαστον δ᾽ εὖ κατὰ τὴν οἰκείαν ἀρετὴν ἀποτελεῖται: εἰ δ᾽ οὕτω, τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν ψυχῆς ἐνέργεια γίνεται κατ᾽ ἀρετήν, εἰ δὲ πλείους αἱ ἀρεταί, κατὰ τὴν ἀρίστην καὶ τελειοτάτην. ἔτι δ᾽ ἐν βίῳ τελείῳ. μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, οὐδὲ μία ἡμέρα: οὕτω δὲ οὐδὲ μακάριον καὶ εὐδαίμονα μία ἡμέρα οὐδ᾽ ὀλίγος χρόνος.
Nikomahova je etika, inače, bila tekst koji su nekoć studenti nižih godina grčkog na Oxfordu čitali na seminarima vrlo, vrlo temeljito; ona je za te studente predstavljala grčki jednako kao i Homer i Sofoklo.