Nova knjiga: Vladislav Gučetić, De casibus domus atque familiae suae carmen allegoricum

U izdanju Književnog kruga Split – Marulianuma, a u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske, priređivačkim radom Darka Novakovića, u prosincu 2018. objavljeno je kritičko izdanje i editio princeps zagonetnog novolatinskog epilija Dubrovčanina Vladislava Gučetića (1678-1746), De casibus domus atque familiae suae carmen allegoricum.

Naslovnica V. Gučetić, De casibus, 2018.

V. Gučetić, De casibus… Split 2018.

Uz uvodnu elegijsku poslanicu (214 stihova), cjelinu od 2512 latinskih heksametarskih stihova čine zapravo dva teksta, epilij (1543 heksametra) i “protuepilij” (969 heksametara), potekli iz pera dvojice autora. Osim Vladislava Gučetića, drugi je autor – ili izvor informacija za drugog autora – najvjerojatnije Vladislavov bratić i zet Pavo Gučetić. Heksametarska pjesma, naime, alegorijski prikazuje dva suprotstavljena viđenja, kako kaže Novaković, “skandaloznog šakačkog obračuna zeta i punca” u Dubrovniku 1744.

Irena Bratičević identificirala je kao pisara jedinoga sačuvanog rukopisa Nikolu Vladislavova Bunića (1708-1769), nećaka glavnog autora djela.

Proučavati grčki – posjet I. gimnaziji u Varaždinu

U okviru projekta popularizacije znanosti 365 zašto – 365 zato, koji provodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, nastavnici Odsjeka za arheologiju, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, te Odsjeka za klasičnu filologiju održali su u varaždinskoj I. gimnaziji predstavljanje struka koje postoje na Filozofskom, a u školskim su programima rjeđi nastavni predmeti, ili čak i nisu prisutni kao samostalni skup znanja i izazova.

Uz kolege s arheologije i muzeologije, Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju predstavio je grčki jezik i kulturu, u ukupnosti njegove povijesti od Homera do Varoufakisa, kao poticaj na razmišljanje, upoznavanje i istraživanje. Zahvaljujemo se na podršci i susretljivosti upravi i profesorima I. gimnazije, osobito profesorici latinskog Ivani Vitez.

365 ff - vž

FF – popularizacija društvenih i humanističkih znanosti, I. gimnazija Varaždin

Slajdovi koji su pratili predavanje nalaze se ovdje: 201812-365zasto-vz.

REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME: predavanje prof. dr. sc. Marine Milićević Bradač

Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj

REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME

koje će se održati u utorak, 18. prosinca s početkom u 13 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Predavač: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. art., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Promjena učionice u utorak, 11. prosinca 2018.

Iznimno u utorak, 11. 12. 2018. nastava u terminu od 10:15 do 14 (Rimsko govorništvo, Grčka morfologija 1, Rimska književnost republikanskog razdoblja, Grčka književnost arhajskog i klasičnog razdoblja i Uvod u novolatinsku književnost) održavat će se u B-315.

Aristotel i lastavica

“Jedna lasta ne čini proljeće.” Ovom se poslovicom, u upravo takvom obliku: μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, koristi Aristotel u sedmom poglavlju prve knjige Nikomahove etike (Bekker 1098a), dok razmišlja o svrsi ljudskog života, o onome što je u njemu dobro (τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν):

εἰ δ᾽ οὕτως, ἀνθρώπου δὲ τίθεμεν ἔργον ζωήν τινα, ταύτην δὲ ψυχῆς ἐνέργειαν καὶ πράξεις μετὰ λόγου, σπουδαίου δ᾽ ἀνδρὸς εὖ ταῦτα καὶ καλῶς, ἕκαστον δ᾽ εὖ κατὰ τὴν οἰκείαν ἀρετὴν ἀποτελεῖται: εἰ δ᾽ οὕτω, τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν ψυχῆς ἐνέργεια γίνεται κατ᾽ ἀρετήν, εἰ δὲ πλείους αἱ ἀρεταί, κατὰ τὴν ἀρίστην καὶ τελειοτάτην. ἔτι δ᾽ ἐν βίῳ τελείῳ. μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, οὐδὲ μία ἡμέρα: οὕτω δὲ οὐδὲ μακάριον καὶ εὐδαίμονα μία ἡμέρα οὐδ᾽ ὀλίγος χρόνος.

Studenti na Oxfordu ca. 1900
Nikomahova je etika, inače, bila tekst koji su nekoć studenti nižih godina grčkog na Oxfordu čitali na seminarima vrlo, vrlo temeljito; ona je za te studente predstavljala grčki jednako kao i Homer i Sofoklo.