Katedra za rumunjski jezik i književnost

Početak podučavanja rumunjskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu veže se uz rad Petra Skoka, koji je još 1920-tih godina održavao „Rumunjske vježbe“ u sklopu romanskog seminara. Nakon toga, rumunjski lektorat djelovao je 1943.-1945., a zatim i 1959.-1962.
Nakon dulje pauze, akademske godine 1996./1997. ponovno je uspostavljen lektorat za rumunjski jezik, a godine 2003. i Katedra za rumunjski jezik i književnost kojoj na čelu stoji prof. Dražen Varga. Dugogodišnji san profesorā Vojmira Vinje i Augusta Kovačeca, koji su tijekom svojih karijera neprestano ulagali napore da se osnuje studij rumunjskoga, uz trud prof. Dražena Varge, ostvaren je  kad je pokrenut trogodišnji slobodni studij rumunjskoga jezika i književnosti.
Katedra za rumunjski jezik i književnosti konstituira se tijekom godina kontinuirano, pa su tako 2004. zaposleni znanstveni novaci Ivana Olujić i Petar Radosavljević, koji su svoje znanje rumunjskog stekli na fakultativnoj nastavi koju su na Filozofskom fakultetu držali strani lektori te usavršavanjem u inozemstvu, a u međuvremenu su doktorirali na temama vezanima uz rumunjski jezik i književnost. Kada je započela reforma studija, ukazala se prilika da se u okviru reforme promijeni i status studija rumunjskog jezika i književnosti. Dopusnicom MZOS-a, 2005. kreće preddiplomski i diplomski studij  rumunjskoga jezika i književnosti (3 + 2) usklađen s bolonjskim procesom. Akademske godine 2008./2009. prva generacija studenata upisala je diplomski studij rumunjskoga.

Na Katedri su trenutno zaposleni prof. dr. sc. Dražen Varga, doc. dr. sc. Ivana Olujić, doc. dr. sc. Petar Radosavljević (predstojnik katedre) i lektorica Delia Georgeta Ćupurdija. Strani ugovorni lektor u ak. god. 2020./2021. bila je dr. sc. Clara Căpăţînă.

U izvođenju nastave sudjeluje i Katedra za romansku lingvistiku (doc. dr. sc. Gorana Bikić-Carić) te nudi studentima rumunjskoga nekoliko izbornih kolegija. Značajan doprinos odvijanju studija daju vanjske suradnice  nasl. izv. prof. dr. sc. Castilia Manea Grgin, viša znan. sur. i dr. sc. Sandra Požar, znan. sur.

Preddiplomski i diplomski studij rumunjskog jezika i književnosti jedinstveni su u cijeloj Hrvatskoj i ne izvode se na niti jednoj drugoj visokoškolskoj instituciji. Osim toga, Katedra za rumunjski jezik i književnost, u sklopu Odsjeka za romanistiku, jedino je mjesto u Hrvatskoj koje je primarno posvećeno i znanstvenoj djelatnosti proučavanja rumunjskog jezika i književnosti.
Treba istaknuti činjenicu da su se velikani hrvatske romanistike zanimali za rumunjski jezik (Skok, Vinja, Kovačec). Postojanje istrorumunjskog na tlu Hrvatske od značaja je za hrvatsku romanistiku, a on se proučava i na našoj Katedri (A. Kovačec, koji je značajno ime rumunjske dijalektologije). Poveznicu rumunjske i hrvatske kulture predstavljaju i karaševski Hrvati, hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj. Također, ističemo i nacionalnu manjinu Roma Bajaša u Hrvatskoj, čiji materinski jezik, dijalekt rumunjskoga, proučavamo i poučavamo na Katedri za rumunjski jezik i književnost.